Otvaranje novih tvrtki i zatvaranje postojećih gotovo je svakodnevna pojava, a jasno je da više tvrtki znači veću zaposlenosti i snažnije gospodarstvo.
Prema podacima Eurostata, u 2023. godini u Europskoj uniji (EU) je bilo aktivno više od 33 milijuna tvrtki, a te godine je osnovano 3,5 milijuna novih dok je 2,8 milijuna bilo zatvoreno. To znači da je te godine stopa rađanja novih tvrtki bila 10,5 posto, a onih koje su nestale 8,5 posto. Drugim riječima, više je tvrtki otvorilo no zatvorilo svoja vrata.
To je, naravno, variralo od države do države.
Stopa otvaranja novih tvrtki varirala je od 6,2 posto u Austriji do 19,6 posto u Litvi.
Stopu iznad 14 posto imale su osim Litve, još Malta, Portugal, Estonija i Francuska. Uz Austriju stopu nižu od devet posto imale su Danska, Italija, Švedska, Belgija, Njemačka i Grčka.
U Hrvatskoj je stopa nastajanja novih tvrtki bila solidnih 12,5 posto.
Na drugoj strani, stopa zatvaranja tvrtki je bila između 2,6 posto u Mađarskoj i čak 27,5 posto u Estoniji. Brojka je nadišla 15 posto još u Irskoj, Bugarskoj i Litvi.
Uz Mađarsku niske stope su imale Grčka, Nizozemska, Austrija i Hrvatska.
U Hrvatskoj je bilo zatvoreno 5,3 posto tvrtki.
“Jaz u stopi stvorenih i nestalih tvrtki jedan od glavnih indikatora ekonomske vitalnosti, odnosno pokazatelj kako se gospodarstva obnavljaju kreativnom destrukcijom”, rekao je za Euronews Jun Du koji je profesor na jednoj od vodećih britanskih poslovnih škola Aston Business School iz Birminghama.
U analizi Eurostata bila je obuhvaćena 31 zemlja, odnosno osim članica EU-a još i Norveška, Island, Srbija i Sjeverna Makedonija.
U osam zemalja stopa zatvaranja tvrtki je bila veća od stope otvaranja novih tvrtki, a najveći negativni jaz imala je Estonija od 13,2 postotna boda. Taj jaz je dosta bio naglašen i u Bugarskoj od 5,8 postotnih bodova te u Irskoj gdje je bio 4,8 postotnih bodova.
Suprotno tomu Malta je imala najveći pozitivan jaz od 10,5 postotnih bodova. U toj je zemlji bilo otvoreno 9.669 novih tvrtki, a zatvoreno 3.726 tvrtki.
Pozitivan jaz veći od pet postotnih bodova bio je zabilježen još u Hrvatskoj, Mađarskoj, Latviji, Norveškoj, Portugalu, Rumunjskoj i Grčkoj.
U Hrvatskoj je iznosio 7,2 postotna boda i bio je drugi najviši iza Malte. Dakle, te je godine u Hrvatskoj bilo otvoreno 30.110, a zatvoreno 12.836 tvrtki.
Jun Du navodi da zemlje u kojima je jaz pozitivan obično iskazuju nekoliko prednosti. One uključuju dinamičnu ekonomsku strukturu s rastućim tehnološkim sektorom i sektorom usluga, posloženu regulativu, fleksibilno tržište rada, dobro razvijen financijski sustav koji olakšava poduzetništvo i društvenu prihvaćenost preuzimanja rizika.
Pitanje je ipak koliko se toga odnosi zapravo na Hrvatsku, ali treba i reći da je riječ o prvoj godini u kojoj je Hrvatska koristila euro što je moglo pridonijeti poslovnom optimizmu.
Ako se pogledaju fizičke brojke, Poljska je tada imala najveći negativni jaz od 26.732 više tvrtki koje su zatvorene od novootvorenih. U Francuskoj je jaz bio najveći u pozitivnom smislu jer je bilo 164.420 tvrtki više novih tvrtki od onih koje su zauvijek zaključale svoja vrata.
Ne iznenađuje, s obzirom na stanje u njemačkom gospodarstvu, da je ta zemlja bila jedina među najveća četiri europska gospodarstva u kojemu je jaz bio negativan.
Kao ilustracija, u Francuskoj je 2023. bilo otvoreno 743.451 novih tvrtki i zatvoreno 579.031 poduzeća. U Njemačkoj ih je bilo otvoreno 268.936, a zatvoreno 283.064.
Pročitajte još:
Giacomo Fersini, koji je viši ekonomski savjetnik u europskoj udruzi gospodarskih i industrijskih komora Eurochambres, te Ben Butters, glavni izvršni direktor te udruge, kažu da pomnije promatranje detalja otkriva mješovitu sliku s obzirom da se radi o specifičnom trenutku nakon energetske krize uslijed ruske invazije na Ukrajinu, normalizacije fiskalne politike i povlačenja pandemijskih mjera.
“Unatoč pesimističnom okviru, pozitivni jaz u mnogim zemljama EU-a odražava otpornost europskih malih i srednjih poduzeća”, ustvrdili su.
