Hrvatski vanjskotrgovinski deficit notorna je stvar i zahvaljujući uslugama, odnosno prihodima od turizma, ukupna bilanca s inozemstvom održava se na prihvatljivom minusu.
U prvih devet mjeseci ove godine, prema podacima Hrvatske narodne banke o platnoj bilanci, deficit u robnoj razmjeni bio je 13,84 milijarde eura, a suficit u području usluga 13,27 milijardi eura.
U 2023. godini manjak u robnoj razmjeni je bio 17,5 milijardi eura, a višak u sektoru usluga 15,83 milijardi eura.
Logičan je zaključak da nema puno gospodarskih sektora u kojima se Hrvatska može podičiti viškom u izvozu roba, a jedan od takvih rijetkih je proizvodnja ribe i ribljih proizvoda premda je i tu u prošloj godini uočeno pogoršanje uslijed povećanog uvoza.
U 2022. Hrvatska je izvezla riba, ljuskara i mekušaca te prerađevina od riba i ljuskara u vrijednosti od 312 milijuna eura, dok je uvoz iznosio 248 milijuna eura.
U 2023. izvoz je povećan na 335 milijuna eura, ali i uvoz na 261 milijun eura. Konačno, u prvih 10 mjeseci prošle godine, za što postoje zadnji podaci, izvoz je iznosio 241 milijun eura te uvoz 255 milijuna eura.
Hrvatski proizvođači ribe i ribljih proizvoda imaju ambiciju održati pozitivnu bilancu, a iz Sektora za poljoprivredu, odnosno udruženja ribarstva, pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) željeli smo doznati kako se doživljava dosadašnji dobar rezultat i kakve su ambicije u kontekstu proizvodnje ribe i ribljih proizvoda.
“Ključni razlozi iznimnih izvoznih rezultata u sektoru ulova, uzgoja i prerade ribe su dugogodišnja orijentiranost poslovnih subjekata na izvoz i stabilna potražnja proizvoda ribarstva na vanjskim tržištima. Dobri rezultati proizlaze iz visoke kvalitete naših proizvoda, novih investicija te ulaganja u inovacije kako bi se zadovoljile potrebe potrošača na domaćem i stranom tržištu, kao i vodila briga o održivosti. Tvrtke iz ovog sektora redovito svoje proizvode izlažu i na vodećim međunarodnim sajmovima kao što su Seafood Expo Global (Barcelona) i Conxemar (Vigo). Hrvatska gospodarska komora kroz projekt ‘Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi’ daje podršku sektoru ribarstva u promociji proizvoda, kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu”, kazali su iz Sektora za poljoprivredu HGK-a za Financije.hr.
Štoviše, tvrde da je prostor za daljnji rast proizvodnje, s aspekta potražnje, veliki zato što je na ključnom tržištu, a to je Europska unija (EU), potražnja znatno veća od proizvodnje,
“EU je veliki neto uvoznik s trgovačkim deficitom za proizvode ribarstva u 2023. godini od 22 milijarde eura. Međutim, rast prerade je ograničen s dostupnošću sirovine iz ulova i uzgoja. Ulov i uzgoj danas imaju razna ograničenja prvenstveno ekološke prirode, utjecajem klimatskih promjena i razvojem kompetitivnih aktivnosti poput turizma, kao i svim ostalim faktorima koji danas otežavaju razvoj poduzetništva poput dostupnosti radne snage”, navode stručnjaci za ribarstvo pri HGK.
Najjača izvozna tržišta za hrvatsku ribu i riblje proizvode su Italija, Slovenija i Španjolska, a onda općenito EU te Japan, prvenstveno kad je riječ o tuni iz uzgoja. No, tu se ne kani stati.
“HGK upravo ove godine, po prvi put, u sklopu projekta ‘Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi’ koji se sufinancira EU sredstvima, organizira nastup hrvatskih proizvođača na sajmu Seafood Expo North America u Bostonu želeći osjetiti bilo lukrativnog američkog tržišta I ponuditi selektivnu ponudu hrvatskih proizvoda ribarstva”, poručuju iz HGK.
Udio izvoza u ukupnim prihodima hrvatskih tvrtki koje se bave ribom i ribljim proizvodima je oko 50 posto, no kod vodećih izvoznika prihod od prodaje u inozemstvu veći je i od 80 posto.
Po ocjeni domaćih proizvođača, glavni izazovi sektora u ovome trenutku su klimatske promjene koje obuhvaćaju nepovoljne uvjete za izlazak u ribolov, povećanje temperature mora te suše koje otežavaju uzgoj, kao i nedostatak radne snage i rast općih troškova poslovanja, posebice u manje profitabilnim dijelovima sektora.
Vodećih 20 tvrtki koje se bave morskim ribolovom imalo je u 2023. godini prihode od 90.257.498,06 eura, a dobit od 5.187.991,63 eura. U njima je bilo 935 zaposlenih.
| Najuspješnije kompanije u kategoriji Morski ribolov | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| Naziv kompanije | Ukupni prihodi u 2023. u EUR | Ukupna dobit u 2023. u EUR | Broj zaposlenih u 2023. | CONEX TRADE d.o.o. | 25.169.780,38 | 1.093.204,01 | 266 |
| MIRNA d. d. | 17.138.953,20 | -230.406,44 | 211 | ||
| R.Z. OMEGA 3 | 12.327.208,89 | 1.860.191,14 | 84 | ||
| Ribarska zadruga FRIŠKA RIBA | 4.200.403,21 | 4.963,48 | 5 | ||
| ŠKAMP d. o. o. | 3.671.053,47 | 471.480,94 | 40 | ||
| RIBARSKA ZADRUGA ZADAR | 3.442.800,47 | 623,28 | 3 | ||
| PETER PAN d. o. o. | 2.918.902,65 | 85.269,26 | 27 | ||
| KALI d.o.o. | 2.664.943,71 | 37.892,26 | 12 | ||
| TEŠI TUNOLOV, d.o.o. | 2.559.854,92 | 218.347,07 | 49 | ||
| Ribarska zadruga PUNTA ZUB | 2.398.255,58 | 2.481,72 | 3 | ||
 *svi podaci su u eurima | |||||
Preko 100 zaposlenih imale su tek dvije takve tvrtke, Conex Trade iz Čaporica i Mirna iz Rovinja.
Conex Trade imao je prihod od 25.169.780,38 eura i dobit od 1.093.204,01 eura te 266 zaposlenih. U Mirni je bilo 211 zaposlenih i ostvaren je prihod od 17.138.953,20 eura, ali i gubitak od 230.406,44 eura.
U segmentu morske akvakulture 20 vodećih tvrtki je u istoj godini imalo prihode od 83.709.499,42 eura i dobit od 3.100.683,55 eura. Uzgoj ribe i školjaka zapošljavao je 594 osobe.
Tu su pak tek dvije tvrtke imale više od 100 zaposlenih. Pelagos Net Farma iz Zadra sa 161 zaposlenim imala je prihod od 24.354.114,98 eura i dobit od 3.136.633,19 eura. Jadran-Tuna iz Biograda na Moru zapošljavala je 122 osobe i uprihodila 20.507.824,84 eura uz ostvarenu dobit od 2.252.716,25 eura.
| Najuspješnije kompanije u kategoriji Morska akvakultura | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| Naziv kompanije | Ukupni prihodi u 2023. u EUR | Ukupna dobit u 2023. u EUR | Broj zaposlenih u 2023. | ||
| PELAGOS NET FARMA d.o.o. | 24.354.114,98 | 3.136.633,19 | 161 | ||
| JADRAN-TUNA d.o.o. | 20.507.824,84 | 2.252.716,25 | 122 | ||
| KORNAT ITTICA d.o.o. | 16.873.250,46 | 1.929.892,71 | 73 | ||
| LABRAX ADRIA d .o. o. | 4.346.494,29 | 624.904,34 | 14 | ||
| MARTINOVIĆ-FISH d.o.o. | 3.575.080,55 | 1.067.644,59 | 19 | ||
| MARINEX CO, d.o.o. | 2.784.148,63 | 175.131,87 | 24 | ||
| MORE – LOŠINJ d. o. o. | 1.911.341,60 | 64.353,68 | 10 | ||
| DALMAR d.o.o. za proizvodnju ribe, trgovinu i usluge | 1.376.048,78 | 1.294.918,47 | 0 | ||
| FRIŠKINA, d.o.o. | 1.327.561,33 | 69.637,40 | 3 | ||
| RIBA-MLJET d.o.o. | 1.280.160,50 | 34.453,69 | 10 | ||
| *svi podaci su u eurima | |||||
Najviše prihoda i dobiti ostvarile su tvrtke za preradu ribe, pa je u 2023. godini 20 najvećih domaćih tvrtki koje se bave preradom i konzerviranjem ribe, rakova i školjki uprihodilo 207.921.770,97 eura, a njihova ukupna dobit iznosila je 10.129.463,38 eura.
Ukupno je u tih 20 tvrtki bilo 1.684 zaposlenih.
Među prvih pet je tri s obale i dvije iz unutrašnjosti zemlje.
Najveća je Sardina iz Postira na otoku Braču gdje je 346 zaposlenih ostvarilo prihod od 34.228.999,12 eura i dobit od 1.998.228,91 eura.
Druga je po prihodima tvrtka ZMH Horvat iz Konjščine sa 175 zaposlenih, no ona se bavi širim segmentom smrznutih proizvoda, pa tako i ribljim. Prihod je bio 30.543.820,03 eura, a dobit 3.784.816,68 eura.
Na trećem je mjestu tvrtka Žuvela iz Hvara koja je uprihodila 28.021.512,22 eura i imala dobit od 613.707,42 eura te 127 zaposlenih.
Pročitajte još:
Slijedi po prihodima Meduza iz Belajskih Poljica kod Duge Rese s 24.191.813,21 eura od čega je ostvarena dobit od 564.516,14 eura. Tvrtka je na kraju 2023. imala 87 zaposlenih.
Na petom je mjestu Marikomerc iz Poličnika kod Zadra gdje je 127 zaposlenih uprihodilo 22.258.105,65 eura, a ostvarena je dobit od 353.412,52 eura.
| Najuspješnije kompanije u kategoriji Prerada i konzerviranje riba, rakova i školjki | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| Naziv kompanije | Ukupni prihodi u 2023. u EUR | Ukupna dobit u 2023. u EUR | Broj zaposlenih u 2023. | ||
| SARDINA d.o.o. | 34.228.999,12 | 1.998.228,91 | 346 | ||
| ZMH HORVAT d.o.o. | 30.543.820,03 | 3.784.816,68 | 175 | ||
| ŽUVELA d.o.o. | 28.021.512,22 | 613.707,42 | 127 | ||
| MEDUZA d.o.o. | 24.191.813,21 | 564.516,14 | 87 | ||
| MARIKOMERC, d.o.o. | 22.258.105,65 | 353.412,52 | 127 | ||
| S. I. C. d. o. o. | 12.281.887,69 | 60.102,07 | 141 | ||
| ARBACOMMERCE, d.o.o. | 11.035.906,38 | 1.085.185,28 | 63 | ||
| MARDEŠIĆ d.o.o. | 9.464.035,36 | 278.665,29 | 113 | ||
| ANCORA COMMERCE, d.o.o. | 6.061.102,18 | 482.637,91 | 48 | ||
| MIŠLOV d.o.o. | 4.912.626,86 | 845.296,08 | 69 | ||
| *svi podaci su u eurima | |||||
3 Odgovora
jupiiiiiiii
Tog barem ne fali
Ok