Hrvatski poljoprivrednici uz bok europskim prosvjeduju na ulicama Brisela

Više od 10.000 poljoprivrednika u europsku je prijestolnicu Brisel stiglo traktorima kako bi izrazili svoje ogorčenje kontroverznim trgovinskim sporazumom sa zemljama Mercosura (Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj), te zastojem u pregovorima oko zajedničke poljoprivredne politike u idućem programskom razdoblju.

Cilj prosvjednika neće biti blokiranje prometa, već marš prema Europskom parlamentu, ističu iz COPA-COGECA, krovne organizacije koja zastupa interese europskih poljoprivrednika i poljoprivrednih zadruga na razini Europske.

Nemiri se odvijaju uoči samita Vijeća EU krajem tjedna, na kojem će se govoriti o mnogim temama, pa i o mogućim izmjenama ili odgodi opsežnog trgovinskog sporazuma EU sa zemljama Južne Amerike.

Prosvjed organizira COPA-COGECA, a u njemu sudjeluju i predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore. Kako je istaknuo njezin predsjednik Mladen Jakopović, ne smijemo biti previše optimisti jer za EU, a onda i našu poljoprivredu, dolaze teška vremena, sudeći prema onom kakav Zajednički poljoprivredni plan (ZPP) planira usvojiti EU.

U idućoj godini je od presudne važnosti da se Hrvatska bolje pripremi za predstojeće novo programsko razdoblje ZPP koji stupa na snagu 2028 godine“, izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Naglasio je kako informacije koje su prezentirane na skupštini Copa Cogeca pokazuju da će u novom programskom razdoblju ZPP-a, o 2028. do 2034. godine doći do rezova. U nekim državama više od 20 posto. S obzirom na nisku razinu samodostatnosti, prehrambena sigurnost mora biti prioritet u proračunu, kako nacionalnom tako i u europskom.

„Pristup umanjenja ugrožava održivost europske poljoprivrede, konkurentnost na globalnom tržištu, kao i sposobnost sektora da odgovori na rastuće zahtjeve povezane s klimatskim promjenama, sigurnošću hrane i ruralnim razvojem. Ovaj umanjeni iznos značajno će utjecati na strateških ciljeva povećanja proizvodnje i samodostatnosti, zbog čega smo izuzetno zabrinuti. S ovakvim prijedlogom proračuna  moramo računati ili na smanjenje proizvodnje u EU i na značajno povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda i hrane“, izjavio je Jakopović.

Središnja točka sukoba je sporazum EU–Mercosur s Brazilom, Argentinom, Urugvajem, Paragvajem i Bolivijom, koji bi tijekom 15 godina postupno ukinuo carine na gotovo svu robu.

Zemlje Mercosura zajedno čine šesto najveće svjetsko gospodarstvo, s ukupno 270 milijuna stanovnika. Poljoprivrednici traže rješenja koja bi osigurala konkurentnost, prihode i sigurnost opskrbe hranom, te upozoravaju da ih postojeća trgovinska politika EU-a stavlja u nepovoljan položaj.

Političke napetosti rastu jer se Italija pridružila Francuskoj u protivljenju potpisivanju sporazuma, tražeći uzajamna jamstva za europski poljoprivredni sektor te strože zaštitne i ekološke standarde prema uvoznoj robi iz zemalja Mercosura. Unatoč otporima, Ursula von der Leyen i dalje snažno gura sporazum koji ima i širi geopolitički značaj u nadmetanju Zapada i Kine za utjecaj u Latinskoj Americi.

EU je drugi najveći partner Mercosura u trgovini robom. U 2024. Mercosur je s EU-om ostvario gotovo 17 posto svoje ukupne trgovine. Na popisu najvećih EU-ovih partnera u trgovini robom Mercosur se nalazi na desetom mjestu. U 2024. vrijednost trgovine EU-a s Mercosurom iznosila je više od 111 milijardi eura. Od toga su 55,2 milijarde eura otpadale na izvoz, a 56 milijardi eura na uvoz.

Više od 80 posto trgovinskih tokova ostvareno je između EU-a i Brazila. U razdoblju od 2014. do 2024. trgovina robom između EU-a i Mercosura porasla je za više od 36 posto: uvoz se povećao za više od 50 posto, a izvoz za 25 posto. Iz zemalja Mercorsura u EU najviše se uvoze poljoprivredni proizvodi, mineralni proizvodi, drvo i celuloza, a najviše izvoze iz EU strojevi i oprema, kemikalije i farmaceutski proizvodi i prijevozna oprema. EU je najveći ulagač u zemlje Mercosura: u 2023. u te zemlje uložio je oko 390 milijardi eura.