U protekloj godini nefinancijske tvrtke u Europskoj uniji imale su pad u udjelu zarade koji ostaje tvrtki kao kapital za 1,6 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije, pa je stopa bila 40,1 posto. Taj profitni udio odnosi se na novac koji ostaje tvrtki kao dobit kada se oduzmu troškovi koji se odnose na isplatu plaća i porezne obveze.
Niži profitni udio može značiti ne samo da je riječ o nižoj ukupnoj profitabilnosti, već i da je riječ o radno-intenzivnijim aktivnostima u ekonomiji. S druge strane, logično, viša stopa može značiti viši ukupni profit, ali i da se radi o gospodarstvu koje se više oslanja na kapitalno-intenzivnu proizvodnju.
Od 2021. godine, kada je brojka bila 42,1 posto, stopa svaku godinu blago pada. Zapravo se najveći pad dogodio s 2023. na 2024. godinu. Najveća stopa udjela zarade koji ostaje kao kapital zabilježena je u 2024. godini u Irskoj, i to čak 74,9 posto. Druga je Malta s 56,4 posto, a treća Slovačka sa 48,9 posto. Visoki irski postotak može se objasniti prisutnošću velikih stranih multinacionalnih tvrtki koje su izrazito kapitalno intenzivne.
Najnižu vrijednost imala je Francuska, a brojka je bila 32,2 posto. Slijede Slovenija s 33,4 posto i Portugal s 34,5 posto.
Nefinancijski sektor u Hrvatskoj nije u tom smislu bio loš. Stopa profitnog udjela za kapital iznosila je 40 posto, dakle gotovo kao prosjek EU-a i blago više od prosjeka eurozone koji je bio 39,7 posto. Pritom treba napomenuti da se u Hrvatskoj u odnosu na 2023. godinu dogodio pad za 3,7 postotnih bodova, odnosno sa 43,7 posto što je bila rekordna brojka.
Pogleda li se struktura raspodjele bruto dodane vrijednosti nefinancijskog sektora u Hrvatskoj, vidljivo je da je, osim što je 40,02 posto ostalo kao operativni višak, na zaposlenike otišlo 59,41 posto te na poreze bez subvencija 0,57 posto.
U Sloveniji, primjerice, na zaposlenike je izdvojeno 66,08 posto, a na poreze 0,5 posto. Ostatak od 33,42 posto je otišao u kapital.
Od velikih europskih gospodarstava jedino je Italija sa stopom od 43,8 posto profita koji ostaje kao kapital bila iznad EU prosjeka. U Njemačkoj je to bilo 37,2 posto.
Od onoga što ostaje kao kapital nefinancijske tvrtke uglavnom novac koriste za isplatu dividendi dioničarima, za investicije ili druge kapitalne transakcije. Ako su investicije iznad štednje tvrtki, tada se poduzeća moraju oslanjati na zaduživanje.
Investicije čine najveći dio kapitalnih transakcija. Stopa investicija se definira kao postotak dodane vrijednosti u proizvodnom procesu.
U EU je investicijska stopa u 2024. bila 22,1 posto što je nešto više od 21,5 posto u eurozoni. Najveću bruto investicijsku stopu u EU imala je Mađarska od 28,5 posto.
Stope niže od 20 posto zabilježene su u sedam zemalja članica, a najmanju brojku od 15,9 posto imao je Luksemburg.
Pročitajte još:
Hrvatska je na visokom drugom mjestu s bruto investicijskom stopom od 28,3 posto, dakle tik do Mađarske.
U slučaju Slovenije to je 21,04 posto i bliže je dnu ljestvice. Njemačka s 18,82 posto je jedina od velikih europskih gospodarstava gdje je stopa bila niža od 20 posto. Najbolja među njima je Španjolska s 24,2 posto.
