Hrvatske tvrtke moraju pratiti kako će se EU pozicionirati prema SAD-u i Kini

Hrvatske kompanije moraju skraćivati svoje lance nabave, pratiti što rade njihovi strani partneri u Europskoj uniji i kako će se EU dugoročno pozicionirati prema SAD-u i Kini, stoji u novom izvještaju Boston Consulting Groupa o globalnoj trgovinskoj razmjeni nazvanom “Velike sile, geopolitika i budućnost trgovinske razmjene” koji se bavi mogućim posljedicama najava predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju novih, visokih carina na uvoz u Sjedinjene Države.

Budu li uvedene carine od 60 posto na kineske proizvode, 25 posto na kanadske i meksičke, te carine od 20 posto na uvoz iz ostatka svijeta, to bi uvoz u SAD moglo poskupjeti za dodatnih 640 milijardi eura.

Carine na kineske proizvode najviše bi mogle pogoditi potrošačku elektroniku i strojeve, kao i odjeću i modne dodatke. Uvođenjem stope od 60 posto carine, uvoz potrošačke elektronike postao bi skuplji za dodatnu 61 milijardu dolara.

Analiza navodi i da su geopolitičke tenzije, zabrinutost za sigurnost dobave energije i promjene regulatornog okvira natjerale EU da reevaluira svoje tradicionalne trgovinske odnose. Tako se očekuje da bi bilateralna trgovina s Kinom tijekom sljedećih desetak godina mogla stagnirati, a tako će biti i s trgovinskom razmjenom s Rusijom, koja bi do 2033. mogla pasti za oko 106 milijardi dolara.

BCG vjeruje i da bi trgovinska razmjena EU s njezinim partnerima mogla rasti po stopi od dva posto godišnje do 2033.

Godišnja bi trgovina sa SAD-om do 2033. godine mogla doseći 303 milijardi dolara, prije svega zbog europskog uvoza američkog LNG plina te povećane razmjene s Indijom i Afrikom. Kompanije bi trebale kontinuirano pratiti europske inicijative za dizanje vlastite konkurentnosti u ključnim sektorima.

“Pred hrvatskim kompanijama koje imaju regionalni i globalni doseg je izazov izgradnje organizacijskih kapaciteta koji će im omogućiti da promišljaju o različitim scenarijima poslovanja na koje utječu geopolitički odnosi, jer oni postaju sve složeniji i imat će sve veći utjecaj. Sudeći prema najnovijim najavama iz Sjedinjenih Američkih Država, izgledno je kako ćemo tijekom sljedećih nekoliko godina svjedočiti sve većem usponu trgovinskog protekcionizma, jer je izgledno kako će na američko uvođenje carina reagirati i druge zemlje i trgovinski blokovi”, istaknula je Melanie Seier Larsen, hrvatska partnerica i direktorica u Boston Consulting Group.

S obzirom da, dodaje Stier Larsen, hrvatske kompanije izvoze prvenstveno u druge zemlje članice EU, najvažnije će biti osluškivati kako će se za novi međunarodni trgovinski režim pripremati sama EU jer mnoge hrvatske tvrtke proizvode robe koje su inputi u proizvodnim procesima visoke dodane vrijednosti u zemljama članicama. Dobar primjer za to su primjerice autoindustrija i proizvodnja strojeva.

“Izgledno je kako će sama EU tražiti načina kako povećati vlastitu konkurentnost, od mogućeg pojednostavljenja sustava potpora do bržeg dolaska novca za razvoj novih proizvoda, u čemu će i hrvatske kompanije imati priliku unaprijediti svoje tehnološke i proizvodne procese”, zaključila je.