Troškovi života različiti su u različitim dijelovima Europske unije (EU), pa je pitanje kako najbolje usporediti plaće i njihovu kupovnu moć u pojedinim zemljama.
Eurostat je razvio indikator prosječne godišnje plaće prilagođene za puno radno vrijeme po zaposleniku koji se izračunava iz prosječne godišnje bruto plaće za posao na puno radno vrijeme.
Prema tom indikatoru, u prošloj godini prosječna godišnja plaća po zaposleniku varirala je od 13.503 eura u Bugarskoj do 81.064 eura u Luksemburgu s prosjekom EU-a od 37.863 eura.
Hrvatska je bila sedma od dna s prosjekom od 21.523 eura po zaposleniku. Slabije od Hrvatske, osim Bugarske, bile su Mađarska, Grčka, Rumunjska, Poljska i Slovačka.
Devet zemalja EU-a imalo je plaće iznad EU prosjeka, a 17 ispod. Nizozemska, zbog razlike u metodologiji, nije uključena u izračun premda bi ona zasigurno bila u skupini s devet bogatijih zemalja.
Osim u Luksemburgu prilagođena prosječna plaća bila je iznad 50 tisuća eura još u Danskoj, Irskoj, Belgiji, Austriji i Njemačkoj. Iznad prosjeka su još Finska i Francuska.
Ispod 20 tisuća eura ima svih šest zemalja koje su na ljestvici ispod Hrvatske.
Zanimljivo je da su ispod EU prosjeka i Italija te Španjolska s godišnjim prosječnim plaćama po zaposleniku od oko 32.500 eura, prenosi Euronews.
No, ako se plaće prilagode za takozvani standard kupovne moći (PPS), dobije se ispravnija usporedba troškova života i posebice troškova stanovanja. PPS zapravo funkcionira kao “umjetna novčana jedinica” kojom se teoretski može kupiti ista količina roba i usluga u svakoj zemlji.
Tu je jaz između plaća po pojedinim zemljama manji no kod nominalnih brojki iznosa plaća u eurima, ali bitne razlike po članicama su ipak jasno vidljive.
Prosječna prilagođena plaća za puni radni odnos po zaposleniku, mjerena PPS-om, varira od 20.525 u Grčkoj do brojke 53.745 u Luksemburgu.
Kod ovog indikatora sedam zemalja prelazi EU prosjek. To su, osim Luksemburga, Belgija, Danska, Njemačka, Austrija, Irska i Francuska.
Hrvatska je na 16. mjestu 30.233 PPS-a.
Kada se gledaju postotne promjene naspram godine ranije, Rumunjska, Mađarska, Poljska, Latvija i Hrvatska imale su najveće povećanje plaća u 2023. s prosječnim rastom od preko 15 posto.
U Hrvatskoj je to bilo 16 posto, a na vrhu je Rumunjska s 18 posto. Prosjek EU-a je bio šest posto.
Eurostat je uveo ovaj novi indikator od 2021. godine i on praktično označava kolika je plaća potrebna da bi se pristojno živjelo u svakoj od zemalja članica.
Plaće su prilagođene konvertiranjem plaća za rad na kraće radno vrijeme u ekvivalent za puno radno vrijeme. Rad na kraće radno vrijeme je značajno prisutan u EU jer je 17 posto zaposlenika u dobi od 20 do 64 godine radilo prošle godine na taj način.
Pročitajte još:
Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku (DZS), objavljenom prošli tjedan, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2023. doseže 76 posto prosjeka EU-a, a istu razinu tog prosjeka dosegla je i stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Slovačke i Estonije.
Na vrhu je Luksemburg s brojkom od 137 posto iznad prosjeka EU-a, a sasvim na dnu je Bugarska na 64 posto prosjeka.
