Hrvatska je u veljači 2025. zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje u EU, u raskoraku s naznakama stabilnog oporavka na europskoj razini, pokazali su podaci Eurostata, europskog statističkog ureda.
Na razini eurozone sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je za 1,1 posto u odnosu na siječanj kada je prema revidiranim podacima uvećana za 0,6 posto. Na razini EU, uvećana je za jedan posto nakon revidiranog rasta od 0,1 posto na početku godine.
Najviše je na mjesečnoj razini porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 2,8 posto u eurozoni i za 2,8 posto u EU. Slijedi sektor kapitalnih dobara s rastom proizvodnje za 0,8 posto u eurozoni i za 0,9 posto u EU. Proizvodnja energije smanjena je pak u eurozoni za 0,3 posto u odnosu na siječanj. Na razini Unije uvećana je za 0,8 posto. I eurozona i EU bilježile su pad proizvodnje u sektoru trajnih potrošačkih dobara, za 0,2 odnosno za 0,3 posto u odnosu na siječanj.
Daleko najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini bilježila je Irska, za 10,8 posto, prenosi Hina. Slijede Belgija i Luksemburg gdje je uvećana za 7,4 odnosno za 6,3 posto. Najveći pad industrijske proizvodnje u veljači bilježila je Hrvatska, za 3,9 posto u odnosu na siječanj kada je porasla za 2,1 posto. Blizu Hrvatske je Grčka s padom proizvodnje na mjesečnoj razini za 3,6 posto.
Godišnja usporedba pokazuje pak da je europska industrijska proizvodnja u veljači porasla prvi put u gotovo dvije godine, i to za 1,2 posto u eurozoni i za 0,6 posto u EU. U siječnju se smanjila za 0,5 posto u eurozoni i za 0,6 posto na razini Unije. Najveći rast bilježio je sektor netrajnih potrošačkih dobara, za 9,7 posto u eurozoni i za 8,1 posto u EU. Slijedi energetski sektor s povećanjem proizvodnje na oba područja za 1,4 posto.
Najveći pad proizvodnje u eurozoni zabilježio je pak sektor intermedijarnih dobara, za 2,7 posto, a blizu je i sektor trajnih potrošačkih dobara s padom proizvodnje za 2,3 posto. Osjetno se smanjila i proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 2,3 posto u eurozoni i za 2,2 posto u EU. Pad je na oba područja bilježio i sektor kapitalnih dobara, za otprilike 1,7 posto u odnosu na prošlogodišnju veljaču.
Pročitajte još:
Daleko je najviše u veljači na godišnjoj razini porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 38,8 posto. Slijedi Litva s povećanjem proizvodnje za 9,1 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u veljači porasla za 5,4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon rasta od 7,6 posto u siječnju. Najbliže Hrvatskoj bila je Malta s povećanjem proizvodnje na godišnjoj razini za 5,8 posto.
Najveći pad proizvodnje u veljači bilježila je Mađarska, za osam posto. Slijede Bugarska i Njemačka gdje je smanjena za 4,7 odnosno za 3,7 posto.
