Hrvatska u recikliranju građevinskog otpada bolja od prosjeka Europske unije

“Na razini Europske unije 35 posto ukupnog otpada je građevinski otpad, dok u Hrvatskoj ta brojka, prema posljednjim dostupnim podacima za 2023. godinu, iznosi 24,8 posto. Postotak je i kod nas vjerojatno nešto veći jer postoje neevidentirana odlagališta takvog otpada”, kazala je Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, u sklopu konferencije “Građevni otpad – izazov ili prilika za održivi razvoj?” u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

U 2023. godini u Hrvatskoj je nastalo gotovo 1,91 milijun tona građevinskog otpada – što predstavlja porast od 10 posto u odnosu na 2022.. Od te količine, 90,5 posto prijavljeno je u službeni sustav, dok je ostatak ostao izvan nadzora.

Cilj konferencije bio je postaviti temelje za učinkovitiji i sustavniji pristup gospodarenju građevnim otpadom u Hrvatskoj, uz promicanje kružnih i održivih rješenja u građevinskom sektoru.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet, istaknula je kako Hrvatska zadovoljava kriterije koje je Europska unija postavila za recikliranje građevinskog otpada.

“Može se ipak napraviti puno više. Potrebno je više reciklažnih dvorišta i da se skoro 100 posto materijala može ponovno upotrijebiti za proizvodnju”, pojasnila je.

“Građevinski sektor proživljava svoje najbolje dane, s obzirom na veliki broj projekata kako onih koji se provode kroz državne investicije tako i projekata iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Samo u ovom trenutku imamo 1.800 gradilišta, investicijska klima nikad nije bila pozitivnija. Najbitniji uvjeti za sva ta gradilišta je da radovi budu kvalitetno izvedeni i da se poštuje ugovoreni rok, no vrlo važna komponenta je i građevinski otpad”, rekao je Tonči Glavinić, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Nakon potresa koji su pogodili Zagreb i Petrinju, otkrio je, nastalo je 600.000 tona otpada na tim područjima. Ministarstvo graditeljstva je podzakonskim aktom Zakona o obnovi kroz program mjera definiralo na koji način postupati građevinskim otpadom i materijalom koji nastaje iz obnove.

“Zahvaljujući tim mjerama je od trenutka potresa do danas 500.000 tona materijala nastalo iz otpada. Kroz fond solidarnosti prošlo je 20 projekata koji su ugovoreni i uspješno realizirani, vrijednosti oko 70 milijuna eura, a odnosili su se na uklanjanje otpada, čišćenje lokacija i uređenje skladišta gdje se vršila obrada materijala”, dodao je Glavinić.

Ministrica Vučković otkrila je i direktiva Europske unije nalaže da 70 posto građevinskog otpada bude reciklirano, a Hrvatska je i po tom pitanju iznad prosjeka jer reciklira jedan posto više.

“Ima još puno prostora za napredak, no da bismo to postigli neophodna je još bolja suradnja s poduzetnicima. Zahvaljujući toj suradnji možemo pomoći njima, ali i našem gospodarstvu da bude konkurentnije. Pri kraju smo obrađivanja javnog poziva za opremanje postrojenja za recikliranje i obradu koji je bio vrijedan 58 milijuna eura. Očekujemo da će ugovori biti spremni u narednih mjesec dana. Mogu najaviti i novi takav poziv vrijednosti 30 milijuna eura”, naglasila je Vučković.

Primjere iz prakse naveli su poduzetnici koji su sudjelovali na okruglom stolu “Od otpada do resursa – konkretna rješenja”.

“Sve više raste svijest o prilikama koje građevni otpad ima u smislu vrijednog resursa čija oporaba direktno doprinosi očuvanju okoliša. Industrija građevinskog materijala ima znanje i mogućnosti iskoristiti ovaj vrijedan resurs. Međutim, postoji potreba kontinuiranog razvoja svijesti svih dionika u ovom lancu s ciljem naglašavanja kako je građevinski otpad prilika za održivi razvoj, a ne izazov odnosno briga koju ćemo ostaviti slijedećim generacijama”, ocjenjuje Davor Blažek, direktor za strategiju i razvoj poslovanja u Nexeu i predsjednik Udruženja industrije nemetala i građevinskog materijala HGK.

Alan Perl iz Strabaga i predsjednik Grupacije za gospodarenje građevnim otpadom Udruženja za sekundarne sirovine HGK, skandinavske zemlje, Austriju, Njemačku i Nizozemsku naveo je kao pozitivne primjere učinkovitog upravljanja građevnim otpadom.

“Pravilnim razvrstavanjem i reciklažom moguće je smanjiti potrebu za primarnim sirovinama, očuvati prirodne resurse te smanjiti emisije ugljikova dioksida. Primjerice, reciklirani beton može se koristiti za temelje, reciklirani asfalt za cestogradnju, a drveni elementi mogu se prenamijeniti za nove građevinske svrhe, što naša tvrtka uvelike primjenjuje na svim gradilištima gdje uvjeti to dozvoljavaju”, kazao je Perl.