Prvi dani siječnja 2026. donose hladan tuš za kućne proračune. Cijene cigareta i grijanog duhana rastu u prosjeku za dvadesetak centi, dok će računi za električnu energiju biti viši za oko 1,80 eura. Vozače očekuje poseban izazov jer će registracija vozila biti znatno skuplja – naknada za uporabu cesta povećava se za čak 60 posto. Dopunsko osiguranje poskupljuje, ali od 1. veljače. Umjesto 111,49 eura godišnju premiju plaćat ćemo čak 180 eura.
Ipak, nije sve u znaku troškova. Od prvog radnog dana nove godine banke su dužne građanima, na njihov zahtjev, ponuditi besplatne račune. Važno je naglasiti da se ovaj prelazak ne događa automatizmom, svaki građanin mora sam odlučiti želi li prijeći na besplatni račun ili zadržati postojeći paket usluga. Također, 2026. označava kraj zamjene kovanica kuna, dok će se novčanice moći mijenjati bez vremenskog ograničenja.
U moru poskupljenja umirovljenici će osjetiti određeno olakšanje. Najznačajnija promjena je ukidanje penalizacije za prijevremene umirovljenike nakon navršene 70. godine života. Oko 127 tisuća korisnika dobit će povećanje mirovine u prosjeku veće od 54 eura, i to bez podnošenja zahtjeva. Invalidske mirovine također rastu, u prosjeku za 74 eura.
Minimalna bruto plaća raste na 1.050 eura. Studentska satnica povećava se na 6,56 eura neto. Porezne olakšice za uzdržavanu djecu i studente se podižu: neoporezivi iznos za one koji su roditeljima olakšica raste s 3.600 na 4.200 eura, dok za ostale iznosi 12.000 eura.
Neki gradovi i općine snizile su stopu poreza na dohodak. Od 556 općina i gradova u Hrvatskoj, njih 13 je od 1. siječnja 2026. godine odlučilo uvesti nove stope poreza na dohodak, pri čemu su ih najviše smanjile Civljane, Novalja i Rijeka, dok je do najvećeg povećanja došlo u Velikom Trojstvu, općini u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Podsjetimo, niža stopa određuje se za godišnji prihod do 60.000 eura bruto, odnosno 5.000 eura mjesečno, a viša stopa za iznose iznad toga. Od 2024. godine i ukidanja prireza omogućeno je da porezne stope godišnjeg poreza na dohodak utvrđuju same jedinice lokalne samouprave.
Za poduzetnike 2026. donosi “tektonski poremećaj” u obliku Fiskalizacije 2.0. Od 1. siječnja postaje obvezno izdavanje i razmjena fiskaliziranih eRačuna među poslovnim subjektima i prema javnim tijelima. Iako su uduge poduzetnika tražile odgodu od tri mjeseca, mjerodavni su više puta poručili da odgoda nije moguća, s fiskalizacijom se ide dalje.
Fiskalizacija 2.0 je sustav koji donosi unakrsnu provjeru transakcija i ubrzanje likvidnosti. Morat će se fiskalizirati svi računi u krajnjoj potrošnji bez obzira na način plaćanja. Ukidaju se pojedini obrasci (URA i PPO), a rok za predaju PDV prijava pomiče se na zadnji dan sljedećeg mjeseca.
“Prema službenim podacima koje je dalo ministarstvo, oko 100 tisuća poduzetnika još nije izabralo posrednika. Jedan poduzetnik kaže da čeka iza nove godine da vidi stanje na terenu, pa će onda izabrat posrednika. Ne razumiju ljudi da je to stvarno obaveza”, istaknula je Đurđica Mostarčić iz Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore. Uz to što novi krug fiskalizacije donosi i nove troškove poslovnim subjektima, Mostarčić očekuje da bi se najveći problemi mogli javiti kod preciznog određivanja KPD oznaka u e-računima.
Do lipnja 2026. Hrvatska mora u zakonodavstvo prenijeti EU Direktivu o transparentnosti plaća. To znači da će poslodavci s više od 100 zaposlenih morati izvještavati o razlikama u plaćama između muškaraca i žena. Cilj je osigurati jednaku plaću za rad jednake vrijednosti, što će zahtijevati od tvrtki da unaprijed urede sustave platnih razreda.
Tržište rada nastavlja se prilagođavati i kroz izmjene Zakona o strancima. Uvode se trogodišnje dozvole za boravak i rad, ali i obveza poznavanja hrvatskog jezika (razina A1) nakon godine dana boravka. Poslodavci koji završe na “crnoj listi” neće moći produljiti dozvole svojim radnicima.
Poduzetnici će moći dodatno umanjiti poreznu osnovicu za sponzoriranja sportskih organizacija, uz uvjet prethodnog odobrenja nadležnog ministarstva. Trošak sponzorstva ubuduće se priznaje dvostruko, jednom kao rashod u poslovnim knjigama, a drugi put kao umanjenje porezne osnovice, a podiže se i limit za takve olakšice. Uz to se ukida niz obrazaca i evidencija za poduzetnike, primjerice, posebne evidencije donacija hrane, knjige izlaznih i posebne evidencije primljenih računa.
Zanimljiva novost i za vlasnike stanova: sve zgrade od 2026. moraju imati OIB. Iako je proces dodjele u tijeku, oni koji ga ne pokrenu na vrijeme mogu očekivati opomene i kazne.
Tko kupuje, prodaje i koje iznose kriptovaluta ili možda kriptoimovinu prenosi na neku drugu osobu – od iduće godine i u Hrvatskoj bit će važan podatak, jer će financijske institucije, banke i digitalne platforme, uključujući one koje nude usluge vezane uz kripto imovinu, morati o tome podnijeti izvješće Poreznoj upravi. Evidenciju će voditi tijekom 2026. a krajnji rok za podnošenje izvješća Poreznoj upravi je 30. lipnja 2027.
Porezna uprava, nakon što joj se 2027. dostave evidencije, “pročešljat” će dostavljene podatke i po potrebi razmijeniti s poreznim tijelima drugih europskih država. U slučaju da korisnici nisu državljani Hrvatske, te podatke razmijenit će s nadležnim tijelima država iz koje oni dolaze. Ili, ako kriptovalute kupujete na inozemnim digitalnim platformama, sada će podatke o tim transakcijama znati i Porezna uprava u Hrvatskoj, ako ste njezin rezident.
Što se tiče dosadašnjih obveza imatelja kriptoimovine prema Poreznoj upravi, oni su do kraja veljače tekuće godine obvezni dostaviti JOPPD obrazac prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu s podacima za prethodnu godinu. U tom izvješću iskazuju ukupno ostvarene kapitalne dobitke u prethodnoj godini umanjene za ostvarene kapitalne gubitke te za pripadajuće troškove koji su naplaćeni na teret poreznog obveznika, ističu u Poreznoj upravi.
Jedan od velikih državnih projekata koji se razvija u Hrvatskoj je Registar kućanstava u Hrvatskoj. Puna isporuka sustava planirana je od 1. lipnja 2026. Korištenje podataka u praksi – od 1. siječnja 2027. Središnji registar stanovništva objedinjavat će podatke o kućanstvima i stanovništvu, povezujući postojeće evidencije kako bi se omogućila bolja ciljana socijalna davanja, analiza tržišta rada, lakše vođenje postupaka (poput ostavinskih) i potencijalno buduće oporezivanje imovine.
Prema najnovijim prognozama Europske Komisije i međunarodnih financijskih institucija, Hrvatsku u 2026. godini očekuje stabilno, ali umjerenije gospodarsko okruženje u odnosu na prethodne godine snažnog rasta.
Gospodarski rast trebao bi se usporiti, ali ostati solidan. Procjenjuje se da će BDP rasti oko 2,9 posto, ponajprije zahvaljujući potrošnji kućanstava, investicijama i nastavku korištenja europskih fondova. Time bi Hrvatska i dalje rasla brže od prosjeka eurozone.
Pozitivan pomak očekuje se i kod inflacije, koja bi se u 2026. trebala spustiti na oko 2,8 posto, znatno niže nego u prethodnim godinama. Time bi se inflacija približila ciljevima Europske središnje banke, što bi trebalo smanjiti pritisak na cijene i povećati realnu kupovnu moć građana.
Na području javnih financija ne očekuju se veći potresi. Proračunski deficit trebao bi ostati ispod tri posto BDP-a, dok se javni dug procjenjuje na oko 56 posto BDP-a, čime Hrvatska ostaje unutar europskih fiskalnih pravila i znatno ispod razina zabilježenih prije nekoliko godina.
Ukupno gledano, 2026. godina trebala bi donijeti razdoblje stabilizacije: sporiji, ali održiv rast, smirivanje inflacije i relativno stabilne javne financije. Iako izazovi ostaju, osobito u pogledu troškova života i globalnih neizvjesnosti, prognoze upućuju na to da Hrvatska u 2026. ulazi s čvrstim makroekonomskim temeljima, prokomentirao je u svojoj najnovijoj analizi glavni ekonomist u Hrvatskoj udruzi poslodavaca Hrvoje Stojić.
“Ono što bih htio tu reći još za inflaciju, da mi očekujemo da će u sljedećoj godini njena stopa ipak biti niža nego u ovoj godini. Vidimo isto u zadnje vrijeme i po kretanju cijena prehrambenih proizvoda. Dakle, ako pogledate četveromjesečni niz, dakle mjesečnu stopu promjene, ona je u sva ta četiri mjeseca zapravo ispod prosjeka europodručja, što znači da se ona ipak u Hrvatskoj smiruje. Inflacija, nemojmo se zavaravati, ona će ostati ipak u narednim godinama nešto iznad prosjeka europodručja.”, kaže Stojić.
Pojašnjava da Hrvatska i dalje iskače prema rastu troška rada u odnosu na produktivnost. Podsjetio je pritom na vrlo jednostavno poznatu formulu: ako želite ciljati stabilnu nisku inflaciju od oko dva posto, a imate rast, kao što je primjerice u Hrvatskoj prosjek zadnjih pet godina, također oko dva posto, onda zbrojeno to dvoje, svaki rast plaća koji je veći od četiri posto, a u ovim slučajevima vidimo i značajno viši, on je inflatoran.
Pročitajte još:
“U sljedećoj godini mi očekujemo malo sporiju stopu rasta od oko 2,5 posto, tu pa praktički nema nekih velikih razlika u odnosu na procjene naše vlade, odnosno HNB-a. Po meni, nije pitanje stope rasta, nego pitanje rasta produktivnosti.”, ističe Stojić.
“Ja bih istaknuo da je ipak nešto što me u ovoj godini pozitivno iznenadilo, to je bio rast robnog izvoza. On će biti, unatoč ovim carinskim ratovima, nešto brži nego u 2024. što znači da hrvatsko gospodarstvo, hrvatski poduzetnici nastavljaju integraciju u europske lance vrijednosti. To vidimo prije svega po činjenici da rast izvoza kapitalnih dobara je glavni faktor rasta tog izvoza. To je ujedno i pokazatelj da ako ulažemo u područja gdje je viša dodana vrijednost, a kapitalna dobra su dakako više dodana vrijednost u odnosu na razno razne poslove koje smo izvozili u prošlosti, to znači da jedan dio te prerađivačke industrije uspio ulaganjima i uključivanjem u europske lance vrijednosti napraviti veći iskorak.”, zaključio je glavni ekonomist u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
