Hrvatska u 2024. uvezla četvrtinu potrošene električne energije

Električna energija je ključna kako za svakodnevni život tako i za funkcioniranje ekonomije, a nakon ruske invazije na Ukrajinu snažno je došla u fokus u Europskoj uniji (EU), posebice kad je riječ o opskrbi i priuštivosti.

Stoga je svakako zanimljivo vidjeti kako stoji stvar kada se pogleda koje su zemlje neto uvoznici, a koje neto izvoznici električne energije u trenutku dok EU nastoji povećati proizvodnju iz obnovljivih izvora te ostvariti neovisnost o uvozu u najvećoj mogućoj mjeri.

Još jedna važna dimenzija je elektroenergetsko povezivanje među članicama EU-a.

“Djelovanjem kao unija, a ne fragmentirani blok, EU će biti u mogućnosti ojačati svoju sigurnost u opskrbi električnom energijom kako na energetska tržišta sve snažnije integrira obnovljive izvore”, navodi Europska komisija.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), uvoz i izvoz električne energije u europskim zemljama i onima koje su među njima članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) snažno su porasli u zadnja dva desetljeća.

U analizi koja je, kako navodi Euronews, obuhvatila 35 europskih zemalja 13 ih je neto izvoznika električne energije, a 21 zemlja više uvozi no što izvozi.

Hrvatska, što ne iznenađuje, spada u skupinu zemalja koje su neto uvoznici.

U 2024. godini, pogledaju li se podaci za zemlje članice EU-a, 16 je zemalja bilo neto uvoznika, a 10 neto izvoznika. Cipar je jedina zemlja koja nije ni neto uvoznik ni neto izvoznik.

Unatoč tome što je veći broj zemalja neto uvoznica, zanimljivo je da je na razini cijele EU brojka u pozitivnom području, odnosno izvezeno je u prosjeku 0,5 posto konačne potrošnje u prošloj godini.

Najbolje stoji Švedska čiji je neto izvoz u 2024. iznosio 27 posto konačne potrošnje električne energije. Druga po uspješnosti je Francuska, zemlja koje se uvelike oslanja na nuklearnu energiju, gdje je brojka bila 22 posto finalne potrošnje struje.

Slovenija je na trećem mjestu s brojkom od 18,5 posto, a četvrta je Slovačka s 12,9 posto neto izvoza od konačne potrošnje električne energije. Češka s pozitivnom brojkom od 11,6 posto i Austrija od 10,5 posto također su snažni neto izvoznici struje.

Treba napomenuti da u analizi nije raščlanjeno je li se u slovenski izvoz nominalno uračunao dio električne energije koju Hrvatska kao suvlasnica dobiva iz Krškog.

Hrvatska je u prošloj godini uvezla četvrtinu ili precizno 25,8 posto konačne potrošnje električne energije što samo potvrđuje opravdanost čestih prigovora iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatska (OIEH) da se poprilično zaostaje u razvoju novih pogona na obnovljive izvore.

Inače, najveći neto uvoznik je u EU Luksemburg s brojkom od 83,4 posto konačne potrošnje, a druga je Litva sa 46,1 posto. Od Hrvatske veću brojku još imaju samo Estonija s 36,6 posto i Malta s 33,4 posto.

Od četiri najveće ekonomije u EU uz Francusku neto izvoznik je još Španjolska sa četiri posto konačne potrošnje, dok je Njemačka neto uvoznik s brojkom od šest posto. Italija pak uvozi 18 posto finalne potrošnje električne energije.

Ako se pogledaju podaci za 2023. godinu vidljivo je da je tada hrvatski neto uvoz bio 9,5 posto konačne potrošnje što znači da se u prošloj godini dogodio veliki skok u neto uvozu struje.

Postoji i oprečni primjer Grčke koja je u 2023. bila neto uvoznica s brojkom od 10,2 posto, a onda je u prošloj godini postala neto izvoznica na razini 0,6 posto.

Profesor sa sveučilišta u Montpellieru Jacques Percebois zaključuje da su neto izvoznice uglavnom zemlje s velikom hidroenergetskom proizvodnjom ili one s veliki udjelom proizvodnje u nuklearnim elektranama.

Neto uvoznici su češće one zemlje koje imaju veći udio nestabilnijih izvora kao što su vjetar i sunce.

U Hrvatskoj, kako znamo, najutjecajniji obnovljivi izvor u proizvodnji struje je hidroenergija.

Stručnjak iz think-tanka Centar za europske reforme (CER) John Springford ističe da one zemlje koje se dosta oslanjaju na plin također imaju tendenciju većega uvoza električne energije.

“Kako je cijena plina viša, zemlje koje češće koriste plin za proizvodnju uvide da im se više isplati uvesti struju jeftinije proizvedenu u pogonima u inozemstvu”, ustvrdio je.

Zanimljivo je da je Njemačka bila neto izvoznik dva desetljeća prije no što je u 2023. i prošloj godini postala neto uvoznik.

Po riječima Rine Bohle Zeller iz think-tanka Agora Energiewende, koji se bavi strategijama energetskog razvoja, u Njemačkoj je do promjene došlo zbog prestanka rada tri nuklearne elektrane te zbog neisplativije proizvodnje u termoelektranama na ugljen.

Ako se pogledaju količine uvezene električne energije u prošloj godini na vrhu je Italija s 51 tisućom gigavat-sati (GWh), a druga je Njemačka s 26.269 GWh.

Hrvatska je na devetom mjestu u EU po neto uvozu s brojkom od 4.358 GWh.

Francuska je kao najveći neto izvoznik u 2024. poslala u inozemstvo 89.851 GWh električne energije, a druga Švedska ima brojku od 33.435 GWh.

“Francuska je time postala najveći svjetski izvoznik električne energije čiji je neto izvoz veći od cijele godišnje potrošnje u Belgiji”, napominje Zeller.

Razlog je bio povećana proizvodnja iz nuklearnih elektrana te rast od 10 posto u proizvodnji iz obnovljivih izvora.

Zeller ističe da je prekogranično trgovanje električnom energijom ključna značajka europskog energetskog sustava jer se time postižu niže cijene za kućanstva i industriju, a to je i najjeftiniji način jamčenja sigurnosti opskrbe.

Ta trgovina općenito doprinosi i smanjenju ugljičnih emisija u proizvodnji struje.

“Primjerice, proizvodnja iz vjetroelektrana u Danskoj može se povećati kada u večernjim satima padne u Njemačkoj proizvodnja iz solarnih elektrana”, navodi Zeller.