Hrvatske tvrtke zaostaju u ulaganju u umjetnu inteligenciju

Primjena umjetne inteligencije (AI) može biti jedan od izvora budućeg gospodarskog rasta i generator jačanja produktivnosti, no nju sustavno koristi tek oko petine hrvatskih poduzeća, istaknuto je na zajedničkoj konferenciji HNB-a i EIB-a, o kojoj piše i Hina.

Kako je kazao guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, AI otvara mogućnosti za povećanje produktivnosti, međutim nosi i neke izazove, između ostalog i po tržište rada.

Poručio je da je prije svega potrebna sposobnost da se umjetnu inteligenciju koristi. “Možete imati umjetnu inteligenciju, ali ako nemate ideju što od nje možete dobiti i kako iz nje ‘izvući’ povećanje produktivnosti, ona vam neće puno pomoći. Međutim ako imate tu ideju, a prvenstveno vještine i sposobnosti radnika koji je mogu koristiti, onda ćete iz nje moći ‘izvući’ puno više”, rekao je Vujčić.

Istaknuo je da Hrvatska sada “stoji puno bolje” nego 2014. kada je održana prva ovakva konferencija. Boris Vujčić, još aktualni guverner HNB-a, nedavno je imenovan za potpredsjednika Europske središnje banke (ESB).

Donedavni, pak, hrvatski ministar financija a sada potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB), Marko Primorac, izdvojio je podatak da hrvatske tvrtke investiraju i nešto više od europskog prosjeka, pri čemu u planiranju tih investicija imaju “pozitivan ali i racionalan optimizam”.

Međutim, upozorio je Primorac, treba unaprijediti ulaganja u digitalizaciju, a posebno u umjetnu inteligenciju jer hrvatske tvrtke u tom kontekstu “malo zaostaju”. One i koje ulažu u taj segment, napomenuo je, uglavnom su fokusirane na unaprjeđenje internih procesa, a ne kako bi AI koristile u smislu “iskustva za korisnike ili poboljšanja usluga koje nude”.

Naime, kako je pokazalo EIB-ovo istraživanje o ulaganjima za 2025. godinu, udio hrvatskih tvrtki koje ulažu doseže 89 posto i neznatno je viši od prosjeka EU-a od 86 posto. Između ostalog, relativno je visok i udio hrvatskih tvrtki, 39 posto nasuprot 26 posto u Uniji, kojima su za slijedeće tri godine prioritet ulaganja u širenje proizvodnih kapaciteta.

No s druge strane, hrvatske tvrtke u prosjeku manje od europskih ulažu u razvoj novih proizvoda, usluga ili proizvodnih procesa, a tek ih petina ili 22 posto koristi AI, dok je na razini Unije taj prosjek 37 posto. Također, hrvatske tvrtke su ispodprosječne i po korištenju više naprednih digitalnih tehnologija u svom poslovanju – to ih čini 29 posto, dok je europski prosjek 51 posto.

Primorac je rekao da je EIB, kao institucija koja podržava ulaganja i u digitalizaciju i digitalnu infrastrukturu, spremna kroz različite instrumente podržati i hrvatska mala i srednja poduzeća. “Vjerujemo da s instrumentima koje možemo pružiti, ne samo kroz EIB, nego i našu grupu, koju čini i Europski investicijski fond, možemo značajno poduprijeti i privatni sektor u Hrvatskoj”, poručio je.

Također, s obzirom na složenu geopolitičku i geoekonomsku situaciju, naveo je Primorac, EIB je usmjeren i na jačanje energetske infrastrukture i sigurnosti, kako bi se ojačao strateški suverenitet Unije, kao i diversificirali energetski dobavni pravci.

Izjavio je da sve što je Hrvatska ostvarila u proteklom razdoblju, u smislu jačanja financijskog kredibiliteta i kapaciteta te pozicioniranja u “uži” dio EU-a, pridonijelo jačanju njena gospodarstva, a da slijedeći iskorak treba biti jačanje produktivnosti. Tako, kako bi došlo do rasta gospodarstva na temelju veće produktivnosti, istaknuo je, potrebna su već spomenuta ulaganja u energetsku i digitalnu kao i prometnu infrastrukturu. “To je ono što ćemo nastojati zagovarati i truditi se da i na taj način pomognemo Hrvatskoj”, rekao je Primorac.

Apostrofiravši strategiju Unije za štednju i ulaganja, Primorac je naglasio i potrebu “mobiliziranja štednje i svih sredstava koja stoje neiskorištena”. Poručio je da kapital treba “transformirati” i “produktivno uložiti” u mlade i inovativne tvrtke, kako one u potrazi za kapitalom ne bi odlazile u “druge države, posebno prekooceanske”. “Zadržavajući te tvrtke u EU, posebno Hrvatskoj, trebamo nastojati jačati našu konkurentnost”, istaknuo je Primorac.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić je izjavio da je upotreba umjetne inteligencije u svijetu u “sve većem zamahu”, a potrebna je i hrvatskoj ekonomiji, prije svega s ciljem promjene njezine strukture i poticanja upravo onih sektora koji mogu za nju generirati novu dodanu vrijednost.