Hrvatska treća u EU po udjelu obnovljivih izvora u neto proizvodnji struje

U protekloj godini 47,4 posto neto proizvedene električne energije u Europskoj uniji došlo je iz obnovljivih izvora što je rast od 2,6 postotna boda u odnosu na 2023. godinu, objavio je Eurostat.

Neto proizvodnja električne energije podrazumijeva bruto proizvedene količine umanjene za količinu energije koju su potrošili pogoni za proizvodnju struje.

Na vrhu po udjelu obnovljivih izvora u neto proizvodnji bila je Danska s brojkom od 88,8 posto, a najviše je u tome doprinos dala energija vjetra. Na drugom je mjestu Portugal s 87,4 posto i tu su najvažniju ulogu odigrali vjetar i hidroenergija.

Hrvatska je plasirana na visokom trećem mjestu sa 73,8 posto udjela obnovljivih izvora, no razlog za veselje donekle splasne ako se zna da najveći udio u tome ima hidroenergija te da se u ostalim, odnosno novijim, segmentima kao što su vjetar i sunce ostvaruje relativno slab napredak zbog poznatih kompliciranih administrativnih procedura.

Na dnu ljestvice u EU po udjelu obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije su Malta s 15,1 posto, Češka sa 17,5 posto te Cipar s 24,1 posto.

Vjetar i hidroenegija proizvode najviše električne energije u segmentu obnovljivih izvora na razini čitave EU. Na vjetar otpada 39,1 posto, a na hidroenergiju 29,9 posto. Na trećem je mjestu sunčeva energija s 22,4 posto, zatim goriva kao što su biomasa i bioplin s 8,1 posto, a tek 0,5 posto otpada na geotermalnu energiju.

Podsjetimo, Eurostat je nedavno objavio podatak da je u 2023. godini proizvodnja iz obnovljivih izvora imala udio od rekordnih 45,3 posto u bruto potrošnji električne energije u EU.

Tri su zemlje – Austrija, Švedska i Danska – imale postotak iznad 75 posto, a Hrvatska je bila među šest zemalja s postotkom između 50 i 75 posto. U konkretnom hrvatskom slučaju, opet najviše zahvaljujući hidroenergiji, taj je postotak bio 58,8 posto.