U godini koju obilježavaju visoka inflacija, rast kamatnih stopa i kontinuirane rasprave o tome koliko nam je život zaista postao skuplji, jedna brojka ostaje gotovo zapanjujuća: ukupni depoziti kućanstava u Hrvatskoj na kraju 2025. godine dosegnuli su 42,3 milijarde eura. Riječ je o povijesnom rekordu, iako je realna vrijednost te štednje (kada se uračuna i inflacija) zapravo niža nego prethodnih godina.
Na prvi pogled čini se kao da Hrvati štede više nego ikada. No tko zapravo štedi, gdje taj novac završava i koliko ta štednja ima ekonomskog smisla?
Analiza podataka HNB-a, Eurostata i domaćih tržišnih trendova pokazuje da je priča mnogo složenija nego što sugeriraju gole brojke.
Depoziti rastu, ali struktura štednje ostaje izrazito konzervativna
HNB-ovi podaci za prosinac 2025. otkrivaju zanimljivu dinamiku. Krediti kućanstvima porasli su 13 posto, stambeni čak više od 15 posto, što odražava snažnu potražnju za nekretninama i rastuću kupovnu moć. Istovremeno, ukupni depoziti kućanstava porasli su sedam posto, ali gotovo isključivo zbog rasta prekonoćnih depozita, dok su oročeni depoziti pali za šest posto.
Drugim riječima, građani drže sve veće iznose na računima koji ne donose gotovo nikakav prinos. Oročena štednja, s kamatama oko 1,6 posto, i dalje ne uspijeva privući širi krug štediša.
Direktorica Hrvatske udruge banaka, Tamara Perko, objasnila je za Financije.hr da ovakva kretanja nisu neočekivana. Ona tvrdi kako je rekordna razina štednje prije svega rezultat snažnog rasta gospodarstva u proteklim godinama.
“Rast BDP-a, zaposlenosti i plaća ključni su čimbenici koji objašnjavaju dinamiku depozita. Primjerice, prosječna neto plaća u prosincu bila je nominalno 9,8% viša nego u istom mjesecu prethodne godine, a istodobno je zabilježen i blagi rast zaposlenosti. Kada se ta dva učinka promatraju zajedno, više zaposlenih i više raspoloživog dohotka, logično je da dio tog povećanja završava u štednji,” tvrdi Perko.
Ona dodaje kako je zanimljivo da je rast depozita stanovništva, koji je u prosincu iznosio oko 7%, bio nešto sporiji od rasta plaća. Drugim riječima, Perko smatra kako nema ničeg “nelogičnog” u tome da depoziti rastu nešto sporije od plaća – jednostavno, kućanstvima je ostalo više raspoloživog dohotka pa se dio toga slijeva u štednju.
U usporedbi s EU, Hrvatska spada među stabilno konzervativne zemlje ulagačice
Struktura financijske imovine Hrvata i dalje je u skladu s europskim prosjekom, posebno u državama koje povijesno imaju snažne socijalne sustave i nižu sklonost riziku. Perko smatra kako je Europa, uz iznimke poput Nizozemske, tradicionalno vrlo konzervativno tržište kada je riječ o štednji. Dodaje kako su depoziti su i dalje najzastupljeniji instrument sa, doduše, nešto smanjenim udjelom (sa 49% u 2019. na 44 % u 2025.), ali “ne zbog naglog rasta fondova ili ETF-ova, nego rasta interesa za državne vrijednosne papire.”
Ovo objašnjava i relativno slab pomak domaćih ulagača prema rizičnijim proizvodima, poput dioničkih fondova. Hrvati su, poput ostatka Europe, skloni sigurnijim instrumentima, osobito kada su tržišta volatilna.
Tko štedi – i ima li novca “ispod madraca”?
Iako nema detaljnog socioekonomskog profila hrvatskog štediše, poznato je da se štednja izrazito koncentrira. Prema ranijim istraživanjima, deset posto najbogatijih građana drži čak 72% ukupne štednje u bankama. To Hrvatsku stavlja iznad Njemačke, Austrije i Francuske.
Istodobno, prema podacima o stanju na računima, gotovo 30% građana ima manje od 100 eura štednje. Uz medijalnu plaću od 1.500 eura i prosječnu mirovinu od 600 eura, mogućnosti za štednju značajno su ograničene za velik dio stanovništva. Štednja, tako, postaje pitanje financijske moći, a ne financijske discipline.
Do određene mjere, Hrvatima se i dalje pripisuje “sklonost gotovini”, no Perko napominje kako tijekom zamjene kune eurom nije zamijenjeno oko četiri milijarde kuna. Oko 400 milijuna eura ostalo je izvan sustava, no to, smatra Perko, ne upućuje na sistemski značajan iznos.
Iz Erste & Steiermärkische Bank izjavili su kako u posljednje vrijeme nisu zabilježene bitne promjene trendova deponiranja sredstava na račune građana u banci, a koji bi bili drugačiji od uobičajenih.
“Depozitna aktivnost i inače bilježi stabilne trendove i kontinuiran rast. Tako portfelj depozita stanovništva bilježi rast i u 2025. godini, unatoč utjecaju ponude konkurentnih investicijskih proizvoda na tržištu, kao što su državne obveznice i trezorski zapisi za građane, i slično,” kažu iz Erste banke.
Nadodaju kako su depoziti građanstva na dan 31. prosinca 2025. iznosili 6,77 milijardi EUR što predstavlja povećanje od 0,55 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu, što ukazuje na nastavak dugogodišnjeg stabilnog i kontinuiranog trenda rasta.
Rast depozita kućanstava u Hrvatskoj (glavni graf) (line chart)
| Ključni pokazatelji štednje u Hrvatskoj (2025) | Godišnji rast |
|---|---|
| Rast depozita | +7% |
| Rast kredita kućanstvima | +13% |
| Rast stambenih kredita | +15% |
| Prosječna neto plaća | +9,8% |
| Kamatna stopa na oročenu štednju | +1,6% |
U Privrednoj banci Zagreb pak tvrde kako su važeći uvjeti štednje i kamatne stope na štedne proizvode atraktivniji nego prijašnjih godina kada su i uz uvjete niskih kamatnih stopa, građani tradicionalno zadržali štedne navike tj. držali imovinu u obliku štednje.
Tijekom proteklog razdoblja, komentira PBZ, kretanje depozita građana bilježi kontinuirani ukupni porast i pozitivan trend, osobito u dijelu štednje po viđenju.
Nadodoaju kako su tradicionalno građani dominantno štedjeli u valuti euro, zbog čega je uvođenje eura kao nacionalne valute građane/štediše moglo dodatno ohrabriti ili potaknuti na odluku o štednji. Navode kako kontinuirano prate tržišne okolnosti i trendove te konkurenciju u bankarskom sektoru.
“U recentnim globalnim i tržišnim uvjetima očekivano je da je velik dio građana nesklon rizičnijim oblicima ulaganja i vjeruje se da kao motivacijski ili kompenzacijski faktor u donošenju odluke o načinu upravljanja imovinom kroz odabir štednje građani zasigurno uzimaju u obzir i uključenost štednje građana u sustav osiguranja depozita, kao značajan element za uspostavu i/ili očuvanje povjerenja građana u bankarski sektor i ovaj oblik držanja imovine,” tvrde u PBZ-u.
Uz sve višu razinu financijska pismenosti i uz uvjete veće uređenosti sudionika na tržištu, očekivano je da klijenti pokazuju sve više interesa i za druge oblike štednje ili ulaganja, tražeći nove oblike ulaganja u imovinu koja bi svoju vrijednost zadržavala i u razdobljima npr. povišene inflacije i makroekonomskih neizvjesnosti, zaključili su iz PBZ-a.
Makro perspektiva – Hrvatska štedi “koliko i treba”
Makroekonomist Velimir Šonje smatra da se Hrvatska nalazi upravo tamo gdje bi, s obzirom na razinu razvoja, i trebala biti. Kako kaže: “Hrvatska se sa stopom štednje kućanstava oko 10% nalazi upravo na onom mjestu na kojem ju očekujemo pronaći “
Šonje dodaje kako ne postoji vidljiva korelacija s koeficijentima nejednakosti dohotka ili bogatstva. “Štedno ponašanje je uglavnom uvjetovano dostignutim stupnjem gospodarskog razvoja odnosno stvarnim životnim standardom (bogatiji u prosjeku više štede),” tvrdi.
Ukupni depoziti kućanstava 42,3 mlrd €
10% najbogatijih → 72% štednje
30% građana → manje od 100 € štednje
Također upozorava i na ključnu stvar: rizičniji oblici ulaganja rast će tek kada rastu i realni dohoci te kada se građanima ponudi jednostavniji i manje zastrašujući pristup ulaganjima.
“Važni su i drugi čimbenici poput financijskog opismenjavanja, vladinih politika (npr. rasterećenja od poreza na kapitalnu dobit) i tehnološkog napretka (digitalna dostupnost odnosno jednostavnost pristupa naizgled kompliciranijim financijskim produktima od štednog depozita na koji su svi generacijama navikli, no koji zbog visoke razine sigurnosti daje i nizak povrat koji je u zadnjih nekoliko godina k tome realno negativan),” zaključuje Šonje
Drugim riječima, ulaganje neće postati masovno samo zato što se “isplati”, već mora postati i dostupno, i razumljivo, i porezno poticajno.
ETF-ovi i nove investicijske navike pokazuju tihi rast trenda
Ako postoji područje koje pokazuje stvarni pomak u ponašanju investitora, onda su to ETF-ovi. InterCapitalovi ETF-ovi, vezani uz najlikvidnije dionice Zagrebačke i Ljubljanske burze, u posljednjih pet godina ostvarili su impresivne rezultate. ETF vezan uz CROBEX10tr ostvario je rast od 152%, dok je slovenski SBITOP dosegnuo nevjerojatnih 271%.
U istom razdoblju, njemački DAX donio je oko 80% prinosa, američki S&P 500 oko 100%, a Nasdaq oko 120%. Premda se radi o razdoblju koje je iznimno pogodovalo regionalnim blue-chipovima, ovi rezultati pokazuju da se hrvatsko tržište kapitala prestaje doživljavati isključivo kao “za profesionalce”.
Rast popularnosti ETF-ova prati i činjenica da se na Zagrebačkoj burzi njihova tržišna kapitalizacija u 2025. povećala za 22 posto, dok je promet skočio za više od 300 posto. Interes posebno raste među mlađim, digitalno pismenijim ulagačima, koji lakše prihvaćaju nove investicijske proizvode.
Pročitajte još:
Hrvatska štedi, ali tek se mora naučiti ulagati
Hrvatska danas ima rekordnu štednju, ali i dalje skromnu stopu štednje u odnosu na EU. Ovakav paradoks objašnjava se kombinacijom rasta dohotka, koncentracije bogatstva i konzervativnih financijskih navika. Pasivna štednja i dalje je dominantna, dok ulaganje ostaje rezervirano za manji dio građana.
Tržišni trendovi, međutim, pokazuju da se polako mijenja percepcija ulaganja, osobito kroz rast ETF-ova i državnih vrijednosnih papira. Uz rast životnog standarda i bolju financijsku edukaciju, Hrvatska bi u sljedećem desetljeću mogla doživjeti svojevrsni pomak – iz kulture štednje u kulturu investiranja.
No zasad, Hrvatska još uvijek najradije štedi, a ulaže tek kada je potpuno sigurna da razumije svaku kunu, odnosno euro, koji se nekamo šalje. U zemlji u kojoj gotovo trećina stanovnika na računu ima manje od 100 eura, a deset posto drži većinu štednje, jasno je da je prostor za napredak velik. Ali jednako tako, jasno je i da se budućnost ulaganja u Hrvatskoj tek počinje otvarati.
