Hrvatska je netom po ulasku u Europsku uniju 2013. godine završila u proceduri prekomjernog proračunskog deficita iz kojega se nakon par godina izvukla, no čini se da joj sada opet prijeti opasnost da se u njoj nađe.
Naime, unatoč rastu bruto društvenog proizvoda (BDP) koji je u zadnje vrijeme među najvišima u eurozoni, Hrvatska nije odlučila iskoristiti tu prednost kako bi stvarala proračunsku zalihu za eventualno krizno razdoblje, a veliki dio zasluga za to može se pripisati vladinoj odluci o povećanju plaća u javnom sektoru osjetno iznad rasta produktivnosti.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) poručuju da fiskalni rizici rastu te da je Hrvatska u zadnji čas spriječila probijanje proračunskog deficita od tri posto BDP-a pri čemu je lokalna zajednica ostvarila deficit od 333 milijuna eura umjesto planiranog viška od 520 milijuna eura.
“Promašaj od jedan posto BDP-a proizlazi iz prebrzog rasta rashoda središnje države – konsolidirana masa plaća rasla je 46 posto u dvije godine od 2023. do 2025., a transferi stanovništvu i dalje rastu. Uz podbačaj prihoda od PDV-a u odnosu na plan od 381 milijuna eura, Hrvatska bilježi jedno od najvećih pogoršanja proračunskog salda među svim članicama EU-a”, naveo je HUP u analizi.
Pritom udruga upozorava da takva fiskalna politika povećava rizik manjkova i smanjuje prostor za djelovanje u razdoblju usporavanja gospodarskog rasta ili krize.
Za iduću godinu Vlada planira deficit proračuna na 2,9 posto BDP-a, jednako kao i ove godine, uz gospodarski rast od 2,7 posto. Deficit bi trebao iznositi 4,1 milijardu eura uz ukupne prihode od 35,7 milijardi eura.
Izdvajanja za plaće su planirana na 8,8 milijardi eura ili 400 milijuna eura više no u ovoj godini.
HUP pak predviđa da će Hrvatska i u 2026. godini biti na rubu proboja zakonske razine deficita u EU od tri posto BDP-a zbog gomilanja rizika za njegovo izvršenje uslijed očekivanog sporijeg rasta osobne potrošnje, izostanka oporavka u eurozoni, većih izdataka za masu plaća, obranu i zdravstvo te troška financiranja u euro području.
Oni smatraju i da je predviđena prognoza rasta optimistična te predviđaju nešto sporiji rast od 2,5 posto.
Upozoravaju također da je projekcija deficita opće države temeljena na očekivanju viška na lokalnoj razini, pa bi svaki manjak u tom kontekstu mogao Hrvatsku gurnuti u proceduru prekomjernog deficita što onda guši razvojne mogućnosti kao što se to dogodilo u prvim godinama nakon ulaska u EU.
Inače, za propust u ispravljanju prekomjernog manjka u slučaju ulaska u proceduru i postavljanja roka za korekciju, zemlja članica eurozone može biti i financijski sankcionirana u visini do 0,05 posto BDP-a iz prethodne godine. Trenutačno je u postupku prekomjernog manjka devet zemalja EU-a. To su Austrija, Belgija, Francuska, Italija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Rumunjska.
Zadnja zemlja protiv koje je pokrenuta procedura je Austrija u srpnju ove godine nakon što je u prošloj godini imala proračunski manjak od 4,7 posto BDP-a.
Procedura prekomjernog manjka bila je suspendirana u razdoblju pandemije, no ta je suspenzija ukinuta nakon 2023. godine.
Hrvatska je u EU ušla s proračunskim manjkom od 5,5 posto BDP-a kojega je spuštala tri godine da bi onda u 2016. došla na manjak od jedan posto. Od 2017. do 2019. Hrvatska je bilježila proračunski višak, jednako kao i u 2022. godini.
Pročitajte još:
U 2023. je manjak iznosio 0,7 posto BDP-a, a u prošloj godini 2,4 posto BDP-a.
Hrvatski javni dug na kraju prošle godine bio je 57,6 posto BDP-a što je ispod dopuštene razine od 60 posto, a Vlada navodi kako očekuje da će se u idućoj godini spustiti na 56 posto BDP-a.
