Tijekom prošle godine količina novca u obliku osobnih doznaka iz kućanstava u Europskoj uniji (EU) prema trećim zemljama porasla je šest posto na godišnjoj razini dosegnuvši 52,1 milijardu eura. S druge strane, prema podacima Eurostata, priljev osobnih doznaka europskim kućanstvima porastao je godišnje sedam posto i iznosio 14,8 milijardi eura. U oba slučaja radi se o rekordnim iznosima.
U zadnjih pet godina zabilježen je osjetan rast odljeva osobnih doznaka iz EU. Kumulativna brojka rasta je 51 posto, dok je kod priljeva osobnih transfera novca povećanje bilo bitno skromnije iznosivši 26 posto. To znači da je proširena negativna bilanca tog tijeka novca na razini EU-a koja je sada dosegla 37,3 milijarde eura.
U devet zemalja članica osobne su doznake bile u plusu, odnosno priljev je nadmašio odljev. Među tih devet zemalja tri su članice u kojima je višak bio veći od jedan posto bruto društvenog proizvoda (BDP). Na prvom je mjestu Hrvatska s viškom od 2,6 posto BDP-a, a zatim slijedi Bugarska s 1,3 posto te Portugal s 1,2 posto BDP-a.
Najveći manjak u tom smislu imala je Malta gdje je iznosio čak 2,8 posto BDP-a. Drugi je Cipar s brojkom od 0,9 posto, zatim slijedi Belgija s 0,6 posto te tri zemlje s deficitom od 0,5 posto BDP-a u osobnim doznakama, a to su Grčka, Španjolska i Francuska.
Njemačka i Italija također imaju negativne brojke, i to 0,2 posto u slučaju Njemačke i 0,3 posto kod Italije. Kod Slovenije je saldo također negativan, ali blago, i iznosi 0,1 posto BDP-a.
Uz osobne doznake Eurostat bilježi i prekogranične isplate radnicima, a EU je ostala neto davateljica u osobnim doznakama i neto primateljica u transferima novca zaposlenicima. Hrvatska, Latvija i Luksemburg su zemlje koje su u relativnom smislu najovisnije o priljevu osobnih doznaka i prekograničnih isplata zaposlenicima.
Švicarska je bila, što vjerojatno ne iznenađuje s obzirom na njezin geografski položaj, glavni izvor priljeva novca u kategoriji prekograničnih isplata zaposlenicima.
Kad se uzmu u obzir obje kategorije, osobne doznake i prekogranične isplate zaposlenicima, hrvatski priljev je najveći i iznosi čak 7,2 posto BDP-a. Prosjek EU-a je višak od 0,9 posto. U Latviji je 3,1 posto BDP-a, a u Luksemburgu 2,7 posto BDP-a.
Kod isplata radnicima uključeni su transferi novca za stalno zaposlene, ali i za sezonske te kratkoročne poslove. Slovenija ima ukupni višak od 1,2 posto BDP-a.
Iz Hrvatske je ukupni odljev novca u osobnim doznakama i radničkim isplatama iznosio u 2024. godini 1,82 milijarde eura, a priljev je dosegnuo 6,2 milijarde eura. Slovenija imala priljev od 840 milijuna eura, a odljev od 531 milijun eura.
Znajući da iz zemalja kandidata za članstvo u EU s područja zapadnog Balkana znatan broj ljudi radi u članicama EU-a, kao što je primjerice slučaj sa sezonskim zaposlenicima u hrvatskom turizmu, ne iznenađuje da su te zemlje ostvarile puno veće viškove u osobnim doznakama i prekograničnim radničkim isplatama. Bosna i Hercegovina ima višak od 11 posto BDP-a, Crna Gora od 10,3 posto, Albanija od 8,4 posto BDP-a, Srbija od 6,4 posto BDP-a te Sjeverna Makedonija od 2,7 posto BDP-a. Brojka za Kosovo je čak 17,3 posto BDP-a.
Oko 57 posto odljeva i 56 posto priljeva osobnih doznaka i radničkih prekograničnih isplata odvijalo se između zemalja članica EU-a. To je i logično jer se građani EU-a mogu slobodno kretati na europskom tržištu rada.
No, ima i iznimaka, a tu se opet pojavljuje Hrvatska. Naime, odljev novca u dvije kategorije u Poljskoj, Španjolskoj i Hrvatskoj išao je pretežito u treće zemlje. Kod Poljske je to 97 posto, kod Španjolske 92 posto, a kod Hrvatske 91 posto.
Kod Irske, Italije i Austrije je obrnut slučaj. Oni su najveće količine priljeva imali iz trećih zemalja. Brojka kod Irske je 99 posto, kod Italije 82 posto te kod Austrije 69 posto.
Pročitajte još:
Gospodarstva koja su u tom smislu fokusirana na EU su Luksemburg gdje je manje od jedan posto odljeva otišlo u treće zemlje te Slovenija koja je imala tek šest posto priljeva osobnih doznaka i radničkih isplata iz trećih zemalja.
Nominalno najveće količine novca u ovom kontekstu su kolale između Švicarske i Francuske te Luksemburga i Francuske.
Jedan odgovor
Hrvatska je istaknula svoju poziciju u EU kao zemlja s najvećim udjelom osobnih doznaka u BDP-u, što odražava važnu ulogu radnih migranata u našem gospodarstvu. To istovremeno ukazuje na važnost migrantskih radnih migracija i potrebu za odgovarajućim politikama koje će podržati i regulirati taj segment.