Preostala su oko dva tjedna do isteka roka za zemlje članice Europske unije da obavijeste Europsku komisiju o tome koje je nacionalno tijelo imenovano za nadzor provedbe Uredbe o umjetnoj inteligenciji koja je stupila na snagu prije godinu dana s postupnom dinamikom implementacije.
Rok je postavljen na 2. kolovoza.
Hrvatska još nije imenovala svoje tijelo i čini se da će biti među zemljama koje će kasniti s tim korakom koji je važan i za korporativni sektor budući da mora početi s primjenom uredbe u okolnostima u kojima još nije sasvim jasan provedbeni okvir.
Upitali smo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije što se konkretno sada događa oko pitanja određivanja nadzornog tijela i provedbe uredbe i iz ministarstva u rekli da se priprema nacionalni zakonski okvir koji će omogućiti “pravovremenu, učinkovitu i odgovornu” provedbu svih obveza.
Kako navode, države članice dužne su imenovati ili osnovati tri vrste tijela u okviru provedbe Uredbe o umjetnoj inteligenciji.
Najprije, to je tijelo za nadzor tržišta koje provodi aktivnosti i poduzima mjere o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda.
“To se tijelo temelji na već postojećem i dobro uspostavljenom konceptu tijela za nadzor tržišta u pravu EU-a te će imati zadatak osigurati da se na tržištu Unije stavljaju na raspolaganje samo proizvodi koji su u skladu s pravom EU-a”, napominju iz tog ministarstva.
Nadalje, takozvano tijelo koje provodi prijavljivanje bit će nacionalno tijelo odgovorno za uspostavu i provedbu postupka ocjenjivanja, imenovanja i prijavljivanja tijela za ocjenjivanje sukladnosti te za njihovo praćenje. Tijela za ocjenjivanje sukladnosti su tijela koja provode aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti kao treća strana, uključujući ispitivanje, certificiranje i inspekciju.
“Tijelo koje provodi prijavljivanje i tijelo za nadzor tržišta zajednički se nazivaju nacionalnim nadležnim tijelima. Moraju funkcionirati neovisno i nepristrano, kao i imati odgovarajuće tehničke, financijske i ljudske resurse te infrastrukturu za učinkovito izvršavanje svojih zadaća u skladu s uredbom”, kažu iz ministarstva uz napomenu da uredba daje diskrecijsko pravo u pogledu načina organiziranja strukture i oblikovanja tih triju vrsta tijela.
U svakom slučaju, očito je da još ima prilično posla kako bi se stvari ustrojile i postale funkcionalne.
Cilj je, kako kažu, uspostaviti strukturirani i funkcionalan sustav nadzora koji će uključivati nacionalno krovno regulatorno tijelo s jasnim mandatom i operativnim kapacitetima, kao i sektorska tijela u specifičnim područjima čime Hrvatska želi aktivno poticati odgovorne inovacije.
Za potreban novac za funkcioniranje nadzora u području umjetne inteligencije računa se i na domaće i na europske izvore.
“Za potrebe provedbe osigurat će se stabilan izvor financiranja iz državnog proračuna, a potencijalno i iz europskih fondova, kako bi nadležna tijela imala stručne, tehničke i organizacijske kapacitete koji su u skladu sa zahtjevima uredbe”, navode iz ministarstva.
U kontekstu nadzora odvojeno je pitanje zaštite podataka i pitanje primjene regulatornog okvira za umjetnu inteligenciju.
Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) su za Financije.hr rekli da su organizacije koje razvijaju ili primjenjuju alate umjetne inteligencije koji uključuju obradu osobnih podataka dužne te obrade uskladiti s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), a nadzor nad time provodi upravo AZOP.
U nekim državama EU-a, kao što je Irska, odlučeno je da se isto nadzorno tijelo bavi zaštitom osobnih podataka i nadzorom u području primjene umjetne inteligencije.
“U konačnici, cilj nam je uspostaviti učinkovit, transparentan i uključiv sustav koji će građanima i gospodarstvu omogućiti da u Hrvatskoj koriste i razvijaju umjetnu inteligenciju na način koji štiti temeljna prava i jača digitalnu konkurentnost zemlje”, ustvrdili su u odgovoru iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Pitanje primjene i nadzora umjetne inteligencije izaziva trenutačno dosta nedoumica i rasprava na razini EU-a.
Ranije ovoga mjeseca glavni izvršni direktori više od 40 europskih tvrtki, uključujući ASML, Philips, Siemens i Mistral, zatražili su dvogodišnju odgodu ključnih odredbi Uredbe o umjetnoj inteligenciji, i to prije no što ključne obveze koje iz uredbe proizlaze stupe na snagu u kolovozu. Navode da su imali nedovoljno vremena za pripremu.
Danska ministrica za digitalna pitanja Caroline Stage Olsen rekla je u razgovoru za Euronews da bi u kontekstu nastojanja da se pojednostave odredbe Uredbe o digitalnim uslugama trebalo isto učiniti i sa zakonskim okvirom za umjetnu inteligenciju. Danska upravo u drugoj polovici ove godine predsjeda EU-om.
Pročitajte još:
“Mislim da je važno da nema svetih krava. Trebamo pogledati svu našu regulativu u tom području i vidjeti što možemo pojednostaviti”, poručila je.
Europska komisija bi trebala početkom prosinca predstaviti paket pojednostavljenih pravila u području digitalizacije.
