Hrvatska pri dnu EU-a po cijeni plina i struje za kućanstva

U drugoj polovici prošle godine prosječne cijene električne energije za kućanstva u Europskoj uniji ostale su uglavnom stabilne, no one za plin su rasle prvi put od dramatičnog povećanja tijekom 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Od početka srpnja do kraja godine cijena 100 kilovat-sati (kWh) struje je u EU u prosjeku iznosila 28,72 eura, odnosno 17 eurocenti niže od prosjeka iz prvog dijela godine.

Udio poreza u cijeni struje je u drugoj polovici 2024. porastao s 24,3 na 25,1 posto. Iako je cijena energije i opskrbe tijekom prošle godine pala u odnosu na 2023., troškovi mreže su narasli u 18 zemalja članica što je onda taj dio troškova povećao za 8,9 posto na godišnjoj razini.

Među zemljama članicama ima dosta razlika u cijeni električne energije. Njemačka je imala najvišu cijenu od 39,43 eura za 100 kWh nakon čega slijedi Danska s 37,63 eura i Irska s 36,99 eura. Najniže cijene bile su u Mađarskoj, od 10,32 eura za 100 kWh, u Bugarskoj 12,17 eura te na Malti 13,01 eura.

Cijena u Hrvatskoj je bila 14,84 eura za 100 kWh.

No, iako je cijena na EU razini ostala stabilna, ipak su primjetne određene razlike u kretanju cijena u pojedinim zemljama. Tako je u Portugalu električna energija bila u drugoj polovici 2024. 14,2 posto skuplja na godišnjoj razini, u Finskoj 13,6 posto, a u Francuskoj 12,9 posto. Istodobno, u Latviji je pala za 17,8 posto, u Nizozemskoj 14,3 posto te u Belgiji 12,3 posto.

U Hrvatskoj je na godišnjoj razini došlo tek do minimalnog pomaka u cijeni koja je u drugoj polovici 2023. bila na 14,80 eura za 100 kWh.

No, ako se uzme u obzir element standarda kupovne moći (PPS), stvara se drugačija slika jer je tu struja bila najskuplja za Čehe brojkom od 41 jedinice PPS-a nakon čega dolazi Cipar s 35,70 te Njemačka s 35,23.

Najniže su brojke bile za Maltežane (14,33), Luksemburžane (15,39) i Mađare (15,45).

U slučaju Hrvatske je cijena bila 21,71 jedinica PPS-a za 100 kWh.

Kod ostalih potrošača, osim kućanstava, cijene struje su u drugih šest mjeseci u zemljama EU-a također ostale stabilne. U 19 zemalja zabilježen je pad, a u šest rast. Tu je opet cijena najviše rasla u Portugalu, za 14,7 posto, a najviše pala u Austriji 18,8 posto. Tamo gdje se dogodio rast kretanje se objašnjava većim troškovima mreže te smanjenjem poreznih olakšica i subvencija.

Najviše cijene imao je Cipar od 25,78 eura za 100 kWh ispred Irske s 25,52 eura. Hrvatska je tu u samom vrhu sa cijenom od 23 eura za 100 kWh, pa postaje jasno zašto se tvrtke žale na visoku cijenu struje u odnosu na kućanstva, odnosno nelogičnost da veliki potrošači plaćaju više no mali čime se pogoršava konkurentnost. Jedino je još Njemačka imala veću cijenu od Hrvatske od 23,59 eura za 100 kWh.

Najniže cijene za potrošače koji ne spadaju u kućanstva imale su Finska od 7,67 eura za 100 kWh i Švedska od 8,53 eura za tu količinu potrošene električne energije.

Cijene plina za kućanstva u EU imale su od srpnja do kraja prošle godine prosječnu cijenu od 12,33 eura za 100 kWh naspram 11,04 eura u prvoj polovici 2024. Porast je najviše došao zbog većeg oporezivanja i smanjenja subvencija u dosta zemalja.

I tu su primjetne velike razlike između pojedinih članica. Švedska je bila najskuplja sa cijenom od 18,93 eura za 100 kWh ispred Nizozemske sa 16,71 eura te Italije s 15,86 eura.

Na dnu je bila Mađarska koja je imala cijenu od tek 3,20 eura za 100 kWh, a odmah do nje je Hrvatska s brojkom od 4,60 eura za tu potrošenu količinu plina.

Izraženo jedinicom PPS-a najviše su plin plaćala kućanstva u Portugalu brojkom od 16,60, a onda u Italiji (16,49) i Švedskoj (16,08).

Mađarska je i tu na dnu s brojkom od 4,72 PPS-a ispred Luksemburga (5,57) i Hrvatske (6,67).

Pad cijena plina za ostale potrošače u EU zaustavljen je u drugoj polovici 2024., a prosječna je cijena za 100 kWh blago porasla na 6,24 eura naspram 6,16 eura u prvoj polovici godine.