Hrvatska povećala ulaganja u istraživanje i razvoj, no i dalje zaostaje za EU prosjekom

Europska unija (EU) je u 2024. godini uložila 403,1 milijarde eura u područje istraživanja i razvoja i to je rast od 3,6 posto u odnosu na 389,2 milijarde eura godinu ranije, a osjetan rast ulaganja je vidljiv u zadnjih desetak godina. U 2014. godini investicije u taj sektor su iznosile 248,6 milijardi eura što znači da su porasle od tada 62,2 posto.

Intenzitet sektora istraživanja i razvoja, koji se definira kao izdvajanje kao udio u bruto društvenom proizvodu (BDP), ostao je međutim na otprilike istoj razini proteklih godina koja iznosi 2,24 posto. U razdoblju od 10 godina taj udio u EU nije puno porastao jer je 2013. bio na 2,08 posto.

Pozitivno zvuči da je udio tih ulaganja u BDP-u povećan u 19 članica EU-a od 2014. godine, a Hrvatska spada među zemlje koje su ga ponajviše podigle. U Belgiji je rast bio jedan postotni bod, u Grčkoj 0,7 postotnih bodova te u Estoniji i Hrvatskoj po 0,6 postotnih bodova.

Hrvatska je ulaganja podigla s 0,77 posto na 1,35 posto BDP-a.

U prošloj godini šest zemalja EU-a imalo je udio ulaganja u istraživanje i razvoj jednak ili veći brojci od tri posto BDP-a. Najveće stope imale su Švedska od 3,6 posto, Belgija s 3,4 posto, Austrija s 3,3 posto, Finska s 3,2 posto, Njemačka od 3,1 posto te Danska od tri posto. Udio jednak ili niži od jedan posto BDP-a ima sedam zemalja članica. To su Rumunjska i Malta s tek 0,5 posto, Cipar s 0,7 posto, Bugarska s 0,8 posto, Latvija s 0,9 posto te Slovačka i Luksemburg s jedan posto.

Hrvatska brojka u tom smislu ipak ne izgleda baš sjajno jer ipak je dosta ispod europskog prosjeka.

U Sloveniji je ulaganje u istraživanje i razvoj na razini 2,16 posto BDP-a, dakle tek malo manje od EU prosjeka. No, treba reći i da je u zadnjih 10 godina ono u Sloveniji posustalo jer je prije desetljeća iznosilo 2,39 posto BDP-a. Slovenija i Luksemburg su imali najveću stopu pada ulaganja od 0,23 postotna boda.

Od velikih europskih gospodarstava kod Francuske je stopa 2,18 posto, u Španjolskoj 1,5 posto te u Italiji 1,38 posto BDP-a.

Eurostat je prikupio podatke i za neke zemlje kandidate. Tako je u Srbiji u prošloj godini za istraživanje i razvoj izdvojeno 0,94 posto BDP-a, a u Crnoj Gori 0,29 posto. U Švicarskoj je, recimo, 2023. bilo 3,22 posto, a u Južnoj Koreji 4,96 posto što je više od dvostruko više nego u EU-u.

Veći dio ulaganja u istraživanje i razvoj u EU događa se u privatnom sektoru, a brojka je čak 66,5 posto ili 268,1 milijardi eura. Drugi je u tome sektor visokoga školstva na koje otpada 21,4 posto ulaganja ili 86,1 milijarda eura.

Sektor države je sudjelovao sa 43,5 milijarde eura ili 10,8 posto, a na dnu je privatni neprofitni sektor gdje su ulaganja iznosila 5,4 milijarde eura ili 1,3 posto ukupnog iznosa.

U desetogodišnjem razdoblju od 2014. godine privatni poslovni sektor je povećao ulaganja za 11,19 posto došavši na razinu udjela u europskom BDP-u od 1,49 posto. Prije 10 godina to je bilo 1,34 posto.

Struktura u Hrvatskoj je takva da je udio privatnog sektora 0,74 posto BDP-a, a visokoga školstva 0,37 posto. Država, odnosno vlada, je uložila ostatak od 0,24 posto.

U Sloveniji privatni sektor sudjeluje s 1,5 posto BDP-a. Druga je država s 0,34 posto, pa onda visoko školstvo s 0,3 posto. Na dnu je privatni neprofitni sektor s udjelom od 0,02 posto.