Zemlje Europske unije (EU) prikupile su, prema podacima iz Europske komisije, 7,1 bilijuna eura od poreza u 2024., godini što je bilo povećanje od 5,6 posto naspram prethodne godine.
No, istodobno je snažan nominalni rast bruto društvenog proizvoda (BDP) od u prosjeku 4,4 posto djelomično ublažio učinak tog povećanja, pa je udio prikupljenih poreza u BDP-u porastao vrlo umjereno s 39 na 39,4 posto.
Danska s udjelom od 45,2 posto, Francuska sa 43,5 posto i Austrija sa 43,4 posto imale su najviše porezno opterećenje među zemljama članicama.
Na suprotnoj strani ljestvice su Irska s brojkom od 21,7 posto, Rumunjska s 27,9 posto i Malta s 28,8 posto.
U Hrvatskoj je udio iznosio 38,4 posto što je bio rast od 1,7 postotnih bodova naspram 2023. godine.
U Sloveniji je stopa gotovo identična i iznosi 38,5 posto, a rasla je na godišnjoj razini čak dva postotna boda.
U Njemačkoj je nešto viša i našla se na 39,5 posto. Italija je imala 42,4 posto, a Španjolska 36,8 posto.
Što se sastavnica poreznog opterećenja tiče, u EU su porezi vezani uz rad povećani u 2024. za nominalnih 6,6 posto uslijed povećanja plaća i snažnog tržišta rada. Porezi na potrošnju su godišnje rasli pet posto, a na kapital 4,1 posto uglavnom zbog stagnacija u prihodima od poreza na imovinu.
Tako u ukupnim poreznim prihodima na razini EU-a najveći udio od 51,5 posto imaju porezi na rad. Prihodi od oporezivanja potrošnje čine 26,8 posto, a od kapitala 21,6 posto. U obje te kategorije došlo je do godišnjeg manjeg pada, dok je kod oporezivanja rada rast iznosio 0,4 postotna boda.
U novčanom iznosu Hrvatska je od poreza prikupila 33 milijarde eura, a najizdašniji izvor je bio porez na potrošnju od kojega je pristiglo u proračun 15,9 milijardi eura.
Od oporezivanja rada prikupljeno je 12 milijardi eura, a od poreza na kapital 5,1 milijarda eura.
Pročitajte još:
Slovenija je, primjerice, ostvarila porezne prihode od 25,9 milijardi eura, a najveći doprinos je dalo oporezivanje rada od 13,5 milijardi eura što je više od 50 posto udjela u tom segmentu.
Od potrošnje se slilo 8,4 milijardi eura poreza, a od kapitala 4,1 milijardi.
