Kako pristižu podaci o kretanju bruto društvenog proizvoda (BDP) za drugo tromjesečje u pojedinim zemljama članicama tako i Eurostat može imati cjelovitiju kumulativnu brojku, pa je tako sada izvjesno da je u tom razdoblju BDP eurozone kvartalno rastao minimalnih 0,1 posto te na godišnjoj razini 1,5 posto.
Ako se promotri cijela Europska unija (EU) tada je u odnosu na prvo tromjesečje postignut rast od 0,2 posto, a naspram drugog tromjesečja lani rast od 1,6 posto.
Danska je imala najveći rast BDP-a kvartalno, i to 1,3 posto nakon čega slijede Hrvatska i Rumunjska sa stopom od po 1,2 posto. Tromjesečni pad BDP-a pogodio je Finsku brojkom od 0,4 posto, Njemačku sa stopom od 0,3 posto te Italiju s 0,1 posto.
U Sloveniji je kvartalni rast bio 0,7 posto.
Najveći godišnji gospodarski rast je imala Irska od 18 posto, no podaci za tu zemlju nisu dobri za usporedbu zbog utjecaja činjenice da tamo imaju sjedišta brojne multinacionalne tvrtke.
Realističniji uvid u stvari pokazuje da je najveći rast imao Cipar s brojkom od 3,3 posto ispred Hrvatske s 3,2 posto i Litve s 3,1 posto.
Minus je jedino zabilježio Luksemburg od 0,2 posto, u slučaju Finske BDP je stagnirao, a Njemačka se jedva provukla u pozitivni saldo s rastom od 0,2 posto.
Slovenija je imala godišnji rast od 0,8 posto.
U eurozoni potrošnja kućanstava je u drugom tromjesečju kvartalno bila veća tek 0,1 posto, a državna potrošnja je rasla 0,5 posto.
Uvoz je stagnirao, a ostale dvije sastavnice BDP-a su pale, pa su tako bruto investicije u fiksni kapital bile niže 1,8 posto te izvoz 0,5 posto.
Što se stope zaposlenosti tiče, u eurozoni je u drugom tromjesečju kvartalno rasla jednako kao i BDP, dakle 0,1 posto, a ista je brojka bila i za cijelu EU.
Na godišnjoj razini u eurozoni je stopa rasta bila 0,6 posto, dok je čitava EU ostvarila nešto sporiji rast od 0,4 posto.
U eurozoni je u drugom tromjesečju bilo zaposleno 171,6 milijuna osoba, a u EU 219,9 milijuna.
Bugarska je u usporedbi s prethodnim tromjesečjem imala najveći rast zaposlenosti od 1,1 posto ispred Španjolske i Malte s po 0,7 posto.
U Hrvatskoj se dogodio pad zaposlenosti. U eurozoni to je najizraženije bio slučaj u Litvi sa stopom od 0,9 posto, a na drugom mjestu su Hrvatska i Grčka s 0,5 posto.
Pročitajte još:
Gledano godišnje, u Hrvatskoj je stopa zaposlenosti narasla 0,6 posto, jednako kao i u eurozoni kao cjelini.
Malta sa 4,5 posto i Španjolska s tri posto su imale najveće brojke rasta.
