Hrvatska je zauzela 20. mjesto u svijetu i osmo mjesto u Europskoj uniji prema novom Cryptonomy Retail Indexu, koji mjeri koliko su kriptovalute stvarno prisutne u svakodnevnoj maloprodaji. Iako 15 posto hrvatskih korisnika interneta navodi da posjeduje kriptoimovinu, fizička infrastruktura za plaćanje i dalje je vrlo ograničena.
Hrvatska se nalazi među bolje rangiranim članicama Europske unije prema prihvaćenosti kriptovaluta u svakodnevnoj kupnji, pokazuje prvo izdanje Cryptonomy Retail Indexa za 2026. godinu.
Indeks koji je objavio crypto4me uspoređuje 43 zemlje i pokušava odgovoriti na pitanje koliko su kriptovalute izašle iz područja ulaganja i trgovanja te postale stvarno sredstvo plaćanja u trgovinama i uslužnim djelatnostima.
Hrvatska je zauzela 20. mjesto na globalnoj ljestvici i osmo mjesto među članicama EU-a.
Za razliku od indeksa koji prate cijenu bitcoina, obujam trgovanja ili veličinu tržišta, ovaj pokazatelj kombinira četiri elementa: infrastrukturu za plaćanje, maloprodajne transakcije, vlasništvo nad kriptoimovinom te porezno i regulatorno okruženje.
Najveću težinu imaju infrastruktura i transakcije, po 30 posto, dok vlasništvo i zakonodavni okvir nose po 20 posto ukupne ocjene.
Kripto posjeduje 15 posto korisnika interneta, ali ga rijetki mogu potrošiti
Najveća hrvatska prednost prema indeksu je relativno visoka stopa vlasništva nad kriptoimovinom. Prema podacima korištenima u istraživanju, 15 posto hrvatskih korisnika interneta u dobi od 16 do 64 godine navodi da posjeduje neku vrstu kriptoimovine.
Hrvatska ima i relativno povoljan porezni tretman. Kapitalna dobit ostvarena prodajom kriptoimovine oslobođena je poreza nakon dvije godine držanja, dok se zamjena jedne kriptovalute za drugu ne oporezuje. Problem je fizička infrastruktura.
BTC Map u Hrvatskoj evidentira samo deset trgovaca koji prihvaćaju kriptovalute i osam kripto bankomata, što značajno ograničava njihovu praktičnu uporabu u svakodnevnoj kupnji. Tako nastaje velika razlika između broja ljudi koji posjeduju kriptoimovinu i broja mjesta na kojima je mogu izravno koristiti kao sredstvo plaćanja.
Drugim riječima, u Hrvatskoj je kripto još znatno češće investicijska imovina nego alternativa kartici ili gotovini.
Foto: Freepik..com
Švicarska prva, Japan na začelju
Na vrhu svjetske ljestvice nalazi se Švicarska s ocjenom 8,56 od deset, zahvaljujući kombinaciji guste mreže mjesta za plaćanje i povoljnog poreznog sustava. Sjedinjene Američke Države imaju najbolju infrastrukturu, uz više od 20.000 kripto bankomata sredinom 2026. godine.
Među najbolje rangiranim zemljama nalaze se i Nizozemska s ocjenom 7,52, Salvador sa 7,27 te Portugal sa 6,99. Češka je treća u Europskoj uniji i šesta u svijetu, s ocjenom 6,80 i više od stotinu evidentiranih mjesta na kojima se može plaćati kriptoimovinom.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se Japan s ocjenom 3,44, gdje razvoj svakodnevne uporabe kripta ograničavaju porezne stope koje mogu premašiti 50 posto i mala mreža trgovaca koji ga prihvaćaju.
Indeks pokazuje i da službena trgovačka infrastruktura nije uvijek najbolji pokazatelj stvarne uporabe. U zemljama poput Nigerije i Argentine velik dio aktivnosti sa stablecoinima odvija se izravno među korisnicima, izvan klasičnih trgovina i platnih sustava.
Pročitajte još:
Hrvatski rezultat zato pokazuje dva različita trenda. S jedne strane, vlasništvo nad kriptoimovinom više nije marginalna pojava, a porezni okvir relativno je povoljan. S druge strane, mogućnost da se bitcoinom ili drugim kriptovalutama plati kava, ručak ili svakodnevna kupnja i dalje je vrlo ograničena.
Hrvatska je tako relativno visoko pozicionirana prema broju vlasnika kripta i regulatornim uvjetima, ali za prelazak iz investicijske imovine u svakodnevno sredstvo plaćanja nedostaje ono najjednostavnije – dovoljno mjesta na kojima ga je moguće potrošiti.
