Hrvatska od iduće godine dio četiri europska prometna koridora

Novim prijedlogom Transeuropske prometne mreže (TEN-T), čiji su amandmani usvojeni u travnju, Hrvatska se službeno nalazi na četiri europska prometna koridora. Time se otvara velika mogućnost da postane logistički centar za centralnu i jugoistočnu Europu u uvozu i izvozu roba, rečeno je na konferenciji “Prometna budućnost RH – Što nam donose TEN-T koridori”, koja je u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) održana u Rijeci.

“HGK se putem svog Udruženja luka i brodara aktivno uključila u problematiku revizije TEN-T mreže, jer znamo da bez prometa nema razvoja gospodarstva i rasta standarda građana”, istaknula je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.

Kad je transport tereta pouzdan, točan i redovit na određenom pravcu, prenosi Hina, uz taj pravac se otvaraju velike mogućnosti za sve vrste industrije i usluga pa onda i samu logistiku, kazala je Čagalj.

“Svaki razvoj nove i modernizacija postojeće prometne infrastrukture dovodi do razvoja gospodarstva, ali i do demografske obnove. Smanjuje se pritisak na gradove pa tako padaju i cijene nekretnina i najamnina. Vremena putovanja putnika i robe se skraćuju pa onda i cijene prijevoza padaju”, poručila je Čagalj.

Potpredsjednik Vlade RH i ministra mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je da je revizija TEN-T Uredbe, koja je u tijeku, tema koja će odrediti i obilježiti budućnost Hrvatske kada se govori o prometnoj infrastrukturi i prometnom položaju Hrvatske.

“Kad završi proces trijaloga i ukoliko se usvoji predložena revizija Uredbe, RH će uz postojeća dva koridora biti pozicionirana na još dva dodatna – Baltičko more – Jadransko more te Zapadni Balkan – Istočni Mediteran. To će otvoriti dodatne mogućnosti EU financiranja velikih infrastrukturnih projekata i u područjima Istre, Dalmacije i Slavonije, koja nisu bila adekvatno prepoznata u postojećoj TEN-T Uredbi, a što će nakon ispunjenja strateških ciljeva Vlade značiti i daljnje pokretanje našeg gospodarstva”, kazao je Butković.

Riječki prometni pravac je od strateškog značaja za cijelu državu i važan stup gospodarskog razvoja županije, istako je župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina.

“Nakon velikih investicija u nove lučke kapacitete, u cestovnu mrežu koja riječku luku izravno povezuje sa sustavom autocesta, kroz ovu mrežu europskih koridora koji obvezuju države da ih uvrste u nacionalne prioritete, očekujemo da se konačno izgrade nedostajući kilometri autoceste od Postojne do Rupe te modernizira željeznička pruga od Rijeke prema zapadu te do Zagreba i Budimpešte. Time se, kako je naveo, riječka luka može dalje razvijati u svom punom potencijalu, a  biti će to i značajan input našem gospodarstvu te turizmu, jednoj od najvažnijih poluga rasta”, rekao je Komadina.

Iz HGK u priopćenju navode kako je Odbor za promet i turizam Europskog parlamenta prihvatio sve prijedloge o priključenju nekoliko trasa hrvatskih cesta i željeznica na transeuropske prometne mreže odnosno na TEN-T koridor. U slučaju da se države članice usuglase oko teksta Uredbe i pripadajućih TEN-T karti, sljedeći korak je slanje prijedloga Uredbe na usvajanje Vijeću početkom prosinca ove godine.