Ispijanje kave je uobičajeni ritual u Hrvatskoj i u mnogim drugim zemljama, a vrlo često se pojam kave povezuje s druženjem i povezivanjem ljudi.
Najveći proizvođači i izvoznici kave na svijetu su Brazil i Vijetnam zbog svojih gotovo idealnih agroklimatskih uvjeta, no istodobno je trgovina i prerada kave široko rasprostranjena aktivnost i u tome svoje mjesto ima i Hrvatska.
Kako se ističe u analizi s Ekonomskog instituta Zagreb autora Gorana Buturca o uzgoju, cijenama i trgovini kavom te perspektivi u kontekstu klimatskih promjena, Hrvatska je u zadnjih nekoliko godina zabilježila intenzivan rast nominalnog uvoza kave dok se realni uvoz blago smanjio.
“To je usko korelirano sa smanjenjem potrošnje kave. Rast cijena pretvara kavu u luksuznu robu za sve veći broj domaćeg stanovništva. To se poglavito odnosi na petinu stanovništva koja živi u riziku od siromaštva. Klimatske promjene nastavit će negativno utjecati na uzgoj kave, što će se najviše osjetiti u smanjenju prinosa. Uz rastuću svjetsku populaciju, može se očekivati nastavak negativnih učinaka klimatskih promjena na kretanja cijena kave na globalnom i domaćem tržištu”, navodi Buturac.
Pritom napominje da je kava među najtrgovanijim proizvodima na svijetu. U prošloj godini kava je od ukupno 1.264 analizirana proizvoda na četiri znamenke carinske klasifikacije proizvoda bila 87. najtrgovaniji proizvod na svijetu s ukupnom vrijednošću trgovine od 95 milijardi eura.
U zadnjih 20 godina trgovina kavom raste brže no ukupna svjetska trgovina. Od 2005. do 2024. godišnji rast trgovine kavom je bio osam posto, a ukupne svjetske trgovine pet posto.
U 2023. godini, prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), u svijetu je proizvedeno 11 milijuna tona kave, a na Brazil i Vijetnam je zajedno otpadala gotovo polovica ili 48,5 posto.
Amerikanci su najveći globalni potrošači kave. Na SAD otpada 13,9 posto ukupne potrošnje, a slijedi Njemačka s udjelom od 4,8 posto.
Vrijedno je napomenuti da je od 2005. do 2024. godine, a posebice u zadnje četiri godine, zabilježen globalno veliki nominalni rast izvoza izražen u milijunima eura te blagi realni rast izražen u tisućama tona. To govori o značajnom rastu cijene kave.
Naime, nominalni je rast izvoza od 2020. do 2024. bio 77 posto, a realni tek 4,7 posto.
U zadnjih 20 godina izvozna cijena kave je povećana čak tri puta, a u zadnjih pet godina gotovo 70 posto.
“Brojni su čimbenici koji pridonose vrtoglavom rastu cijena kave, od rasta svjetske populacije, preko povećanja troškova proizvodnje uzrokovanih rastom cijena gnojiva, pesticida i ambalaže, rasta transportnih troškova, povećanja troškova logistike i distribucije do najnovijeg uvođenja američkih carina. No, jedan od najvažnijih čimbenika rasta cijena kave svakako su klimatske promjene”, ocjenjuje se u analizi.
Dvije su glavne vrste kave, arabica i robusta. Arabica, koja raste na višim nadmorskim visinama i ima manje kofeina, pokrivala je u 2024. gotovo 60 posto svjetskog tržišta.
Pritom je globalni izvoz dosegnuo vrijednost od 47,6 milijardi eura.
Treba dodati da je u kolovozu ove godine SAD uveo carinsku stopu od 50 posto na brazilsku kavu, a to je zemlja iz koje taj najveći svjetski potrošač uvozi gotovo četvrtinu kave. Brazil, naravno, sada mora tražiti alternativna tržišta poput Kine ili EU-a, a u SAD-u bi nova situacija mogla prouzročiti rast cijena kave.
Od globalnog uvoza u 2024. na SAD je otpadalo 17,4 posto.
Kako se u tom globalnom kontekstu stanje odražava na malenu Hrvatsku?
Od 2005. do 2024. Hrvatska je povećala godišnju brojku izvoza kave za 16,3 milijuna eura, a uvoz za 87,4 milijuna eura. Deficit u trgovini kavom je u prošloj godini došao na rekordnih 100,3 milijuna eura.
S obzirom da je kava tropska biljka i Hrvatska nema optimalne uvjete za uzgoj kave, trgovinski manjak ne čudi. No, ipak nije dobra vijest tako izraženo pogoršanje vanjskotrgovinske bilance, posebice zadnjih godina, odnosno otvara se pitanje je li uzrok rast potrošnje ili rast cijena.
U vremenu između 2020. i 2024. nominalni uvoz kave u Hrvatsku gotovo udvostručio sa 62,9 milijuna na 119,7 milijuna eura. Istodobno se realni uvoz smanjio za 973 tone.
Razlog u tom raskoraku je vidljiv u podatku Državnog zavoda za statistiku koji navodi da je potrošačka cijena kave u prvih devet mjeseci ove godine u prosjeku povećana za 66,2 posto naspram istog razdoblja 2020.
Od vrijednosti uvezene kave u 2024. od spomenutih 119,7 milijuna eura najviše je uvezeno iz susjedne Slovenije, čak 56,9 posto. Drugi je izvor Italija s 22,8 posto te onda Njemačka s udjelom od 7,2 posto.
Njemačka i Italija najveći su europski prerađivači, odnosno proizvođači i izvoznici kave. Te dvije zemlje zaslužne su za gotovo polovicu izvoza kave EU-a ili 49,7 posto.
Inače, očekivano, sve su zemlje EU-a neto uvoznici kave, odnosno imaju deficit u razmjeni s ostatkom svijeta.
“Analiza indeksa jediničnih cijena uvoza kave zemalja EU-a u 2024. godini potvrđuje kako upravo najveći proizvođači i izvoznici kave Njemačka i Italija uspijevaju realizirati najniže uvozne cijene kave u usporedbi s drugim zemljama EU-a. To je i očekivano s obzirom na to da kao veliki prerađivači kave mogu ostvariti znatno povoljnije dobavne cijene. Pored toga, razvijena logistika, prerada i proizvodnja također pridonose znatno nižim uvoznim cijenama kave tih zemalja”, ustvrdio je Buturac.
Hrvatska ima četiri posto nižu realiziranu jediničnu cijenu uvezene kave u odnosu na prosjek EU-a.
Pročitajte još:
Najvišu ima Francuska gdje je cijena 33 posto iznad prosjeka EU-a te Austrija s 31 posto i Litva s 30 posto većom cijenom.
Slovenija ima čak 23 posto nižu cijenu uvezene kave od prosjeka EU-a, a najbolje su Italija i Njemačka gdje je cijena za 32 i 28 posto manja no što je ona koja čini prosjek za čitav EU.
