Znamo da Hrvatska tek pokušava razviti ozbiljniju željezničku mrežu i da se malo ljudi prevozi vlakom, no zato kad je riječ o zračnom i pomorskom prometu podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska prva u Europskoj uniji (EU) po udjelu te vrste prometa u ukupnoj količini prijeđenih putničkih kilometara.
Putnički kilometar je mjerna jedinica obujma prijevoza putnika koja uzima u obzir broj putnika i prijeđenu udaljenost.
U 2023. godini automobili su bili glavno prijevozno sredstvo putničkog transporta u EU. Nakon toga dolaze zrakoplovi, autobusi, pa vlakovi i na kraju brodovi.
Na prijevoz automobilima otpada čak 70,6 posto ukupnih putničkih kilometara diljem EU-a, a daleko iza su onda zrakoplovi s udjelom od 14,7 posto.
Kod automobila na godišnjoj razini zabilježen je pad od 1,8 postotnih bodova, dok je kod aviona rast bio 1,6 postotna boda.
Nakon toga slijede autobusi sa 7,2 posto što je godišnje manje za 0,2 postotna boda te vlakovi sa 7,1 posto što je bio rast od 0,3 postotna boda.. Na brodove otpada udio od tek 0,4 posto i to je ostalo nepromijenjeno naspram 2022. godine.
U transportu automobilom najveći je postotak udjela imala Litva, čak 85,7 posto, a nakon toga Nizozemska sa 77,1 posto i Finska sa 76,4 posto.
Hrvatska u tom segmentu ima najmanju brojku u EU i ona je 45,4 posto.
Nitko drugi nema brojku manju od 50 posto, a prva iznad nas je Austrija s 59,2 posto.
U Njemačkoj je 74,7 posto, jednako kao u Italiji. U Francuskoj je 68,6 posto, a u Sloveniji jedan postotni bod više ili 69,6 posto.
U zračnom prometu je druga priča. Tu je pak Hrvatska na vrhu s udjelom od 43,5 posto u ukupnom broju putničkih kilometara što znači da su u Hrvatskoj automobili tek blago ispred zrakoplova.
Višu brojku, iako poprilično iza Hrvatske, imaju Bugarska s 29 posto i Cipar s 27,4 posto. Još se ističu Grčka s 23,9 posto, Austrija s 23 posto te Španjolska s 20,5 posto.
Na dnu ljestvice u tom segmentu s jednoznamenkastim brojkama su Finska, Litva, Poljska, Nizozemska, Luksemburg i Italija. U Njemačkoj je 10,5 posto.
Kod autobusa najveći udio u ukupno prijeđenim putničkim kilometrima ima Malta, i to 15,8 posto, a nakon toga Irska s 15,4 posto te Estonija i Cipar s po 12 posto.
Hrvatska ima udio od 6,6 posto, a Slovenija 9,7 posto. Najmanji je postotak u Nizozemskoj, tek 2,4 posto.
Zato je u željezničkom prometu na vrhu Nizozemska gdje je udio u prijeđenim putničkim kilometrima 10,9 posto. Iza toga je Austrija s 10,5 posto te Francuska s 9,1 posto.
Hrvatska i Slovenija su tu gotovo poravnate jer Hrvatska je imala brojku od 2,2 posto, a Slovenija 2,1 posto.
Konačno, pomorski promet je opet segment u kojemu dominira Hrvatska. To je, kako rekosmo, najmanje zastupljen oblik putničkog transporta u EU.
U Hrvatskoj je udio 2,4 posto, a nakon toga je Estonija s 2,3 posto i Finska s 2,1 posto. Nešto istaknutiji udio još imaju Malta, Danska, Grčka i Švedska, dakle zemlje s puno otoka.
Ako se usporede udjeli s godinom ranije vidljivo je da je u Hrvatskoj na prijeđene putničke kilometre automobilima otpadalo 48,8 posto što je donijelo u 2023. godišnji pad od 3,4 postotna boda.
U zračnom prometu udio je bio 40,4 posto, pa je godišnji rast bio 3,1 postotna boda.
Pročitajte još:
Kod autobusa brojka je ostala nepromijenjena na 6,6 posto, a kod vlakova je ipak poboljšana za 0,5 postotnih bodova s 1,7 posto.
U pomorskom prometu Hrvatska je i u 2022. godini bila na vrhu s brojkom od 2,5 posto, dakle blago višom no godinu kasnije.
