Hrvatska na dnu europske ljestvice po udjelu velikih tvrtki u izvozu usluga

Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da je vrijednost izvezenih usluga iz zemalja članica Europske unije (EU) u ostatak svijeta u 2023. iznosila 1,44 milijarde dolara, a većinu tog izvoza ili 53,5 posto ostvarile su velike tvrtke s najmanje 250 zaposlenih.

Mala poduzeća koja imaju do 49 zaposlenih sudjelovala su u tom izvozu sa 14,2 posto, dok su tvrtke srednje veličine koje imaju između 50 i 249 zaposlenih imale udio od 10 posto. Ostaje udio od 22,3 posto izvoza koji se odnosi na tvrtke čija veličina nije poznata. To se odnosi na usluge koje nije bilo moguće povezati sa specifičnim poduzećem kao što su financijsko posredovanje ili putovanja.

U deset članica velika poduzeća imala su natpolovični udio u izvozu usluga izvan EU-a, a najveći je postotak zabilježen u Njemačkoj od 72,8 posto, Finskoj od 66,7 posto te Danskoj od 66 posto.

Blizu vrhu su još Irska s udjelom od 62,7 posto te Francuska sa 60,2 posto.

Hrvatska je na dnu europske ljestvice po udjelu velikih poduzeća u izvozu usluga s brojkom od tek 14,7 posto.

U Sloveniji je, primjerice, bio 20,7 posto.

Mala poduzeća su imala udio veći od 50 posto u izvozu na Malti i u Estoniji. Na Malti to je bilo 68,4 posto te u Estoniji 59,6 posto.

Kod Hrvatske je problem što za veliki dio izvezenih usluga u treće zemlje nije jasan podatak o tome kojoj vrsti poduzeća ih pripisati. Postotak je čak 64 posto i veći je jedino u Grčkoj gdje je 93 posto.

Najveći udio poduzeća srednje veličine u izvozu usluga vidljiv je u Litvi, Sloveniji, Nizozemskoj i Latviji.

U zemljama gdje su izražene brojke za male tvrtke uobičajeno je riječ o malim zemljama s visokim udjelom usluga općenito u gospodarstvu, i to posebice u obliku start-up tvrtki, fintech tvrtki ili pružatelja digitalnih usluga.

Tamo gdje do izražaja dolaze srednje tvrtke riječ je obično o tvrtkama u konzaltingu, logistici ili takozvanim B2B uslugama. Velike tvrtke su na vrhu u industrijski razvijenim zapadnim gospodarstvima te imaju infrastrukturu, povezanost i kapacitet za prekogranično poslovanje.

Strana poduzeća su imala vodeću ulogu u izvozu usluga u EU, no treba napomenuti da se pri tome misli kako poduzeće ima sjedište u nekoj drugoj zemlji neovisno o tome je li to neka druga članica EU-a ili je riječ o nekoj od trećih zemalja.

Najveći udio stranih poduzeća u izvozu usluga vidljiv je u Luksemburgu gdje je dosegnuo razinu od 88,6 posto. Slijedi Irska sa 79,1 posto, a onda Nizozemska sa 63,7 posto.

U Danskoj su izvozu usluga najviše doprinijela poduzeća pod domaćom kontrolom, a brojka je 70 posto. Nakon Danske u tome slijedi Finska sa 62,3 posto, Malta s 59,8 posto te Francuska s 59,3 posto.

U Hrvatskoj su u onih 36 posto tvrtki gdje je bilo definirano o kakvoj se vrsti poduzeća kod izvoza usluga radi blagu prednost u udjelu ostvarile tvrtke u stranom vlasništvu.