U Europskoj uniji (EU), objavljeno je ovoga tjedna povodom Dana jednakih plaća, žene zarađuju 12 posto manje od muškaraca, odnosno 88 centi na svaki euro koji završi u džepu ili na računu muškog zaposlenika. To znači, u teoriji, da bi od 17. studenoga do kraja ove godine zaposlene građanke EU-a trebale prestati raditi kako bi dobile kompenzaciju za razliku u plaćama.
“Nema razloga zbog kojega bi žene i muškarci trebali biti različito plaćeni za obavljanje istoga posla”, poručile su europske povjerenice Roxana Minzatu i Hadja Lahbib.
Minzatu je povjerenica za socijalna prava, vještine i kvalitetna radna mjesta, a Lahbib za jednakost i upravljanje krizama.
U razdoblju od 2013. do 2023. jaz u plaćama između spolova u EU je smanjen za četiri postotna boda, no napredak u smanjivanju razlika je ipak još uvijek prilično spor.
Oko četvrtine razlika može se pripisati puno većom zastupljenošću žena u sektorima koji su relativno slabije plaćeni, a to su njega, zdravlje i obrazovanje. Osim toga, žene rade više sati no muškarci te više vremena, odnosno u prosjeku dva sata dnevno više od muškaraca, posvećuju takozvanom neplaćenom radu kakav su poslovi u kućanstvu, što otežava njihov napredak u karijeri.
“Nejednaka situacija otežava ženama pristup i rast na tržištu rada”, ustvrdila je za Euronews direktorica za Europu i središnju Aziju u odjelu Ujedinenih naroda za ravnopravnost spolova Belen Sanz.
Jedan od većih problema je i manjak žena na upravljačkim pozicijama, odnosno smanjuje se njihov udio kako se napreduje u hijerarhiji tvrtki. U manje od 10 posto tvrtki mjesto glavnog izvršnog direktora zauzimaju žene.
Od 2020. godine Europska komisija je intenzivirala rad na jednakosti spolova na radnom mjestu, a jedna od inicijativa je i direktiva o transparentnosti plaća koja će stupiti na snagu u lipnju iduće godine. U okviru te nove regulative tvrtke će morati podijeliti informaciju o plaćama i ispraviti situaciju ako jaz u plaći koju za isti posao dobivaju muškarci i žene se pokaže većim od pet posto.
Dakle, u 2013. godini razlika u plaćama muškaraca i žena za sat rada iznosila je u EU 16 posto i, kako rekosmo, sada je svedena na 12 posto.
Iako je u većini zemalja članica ona smanjena, postoje tri zemlje gdje se dogodilo upravo suprotno. To su Latvija, Grčka i Poljska. U Latviji je jaz najveći, čak 19 posto, a u 10 godina je povećan za tri postotna boda. U Grčkoj je povećan za 1,1 postotni bod i sada je 13,6 posto, a u Poljskoj za 0,7 postotnih bodova i sada je 7,8 posto.
Hrvatska pripada krugu zemalja gdje su te razlike manje izražene, a u zadnjih 10 godina još su i smanjenje za 0,3 postotna boda. Tako su sada muškarci u prosjeku bolje plaćeni 7,4 posto. Od Hrvatske su bolje Slovenija, Malta, Rumunjska, Italija, Belgija i Luksemburg.
U Sloveniji je jaz u plaćama između spolova smanjen za 0,9 postotnih bodova na 5,4 posto.
Najbolji je Luksemburg gdje zapravo postoji diskriminacija u korist žena, odnosno one su u prosjeku bolje plaćene za 0,9 posto. To znači da je u 10 godina učinjen pomak od 7,1 postotnih bodova budući su u 2013. godini muškarci bili bolje plaćeni za 6,2 posto.
Pročitajte još:
Osim u Latviji osjetne razlike prisutne su u Austriji od 18,3 posto te Češkoj od 18 posto. Iznad 15 posto to je slučaj još u Slovačkoj, Finskoj, Estoniji, Njemačkoj i Mađarskoj. U Njemačkoj je 17,6 posto iako je od 2013. jaz smanjen za 4,5 postotna boda. U Francuskoj je 12,2 posto, u Španjolskoj 9,2 posto, a u Italiji tek 2,2 posto.
Španjolska i Italija su napravile značajne iskorake u razdoblju od 2013. do 2023. godine, pa je u Španjolskoj razlika smanjena za 8,6 postotnih bodova te u Italiji za 4,8 postotnih bodova.
