Hrvatska među prvima po rastu industrijske proizvodnje u rujnu

Industrijska proizvodnja u eurozoni pala je za 1,1 posto, a u Europskoj uniji za 0,9 posto u rujnu ove godine u usporedbi s mjesecom prije, prema procjenama Eurostata – statističkog ureda EU. U kolovozu 2023. porasla je za 0,6 posto u eurozoni i u EU.

Na godišnjoj razini, industrijska proizvodnja se smanjila za 6,1 posto u EU, a bila je manja i u eurozoni za 6,9 posto.

U eurozoni, u rujnu 2023. u usporedbi s kolovozom, najviše je pala proizvodnja trajnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju i to za 2,1 posto. Manje se proizvodila i energija, za 1,3 posto, a proizvodnja intermedijarnih dobara pala je za 0,3 posto. Jedino je porasla proizvodnja kapitalnih dobara za 0,3 posto.

Istodobno, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju u EU pala je za 2,4 posto, a netrajnih za 1,2 posto. Proizvodnja energije smanjila se za jedan posto, a proizvodnja intermedijarnih proizvoda pala je za 0,2 posto, dok je proizvodnja kapitalnih proizvoda porasla za 0,4 posto.

Podaci su otkrili da je među državama članicama najveći mjesečni pad industrijske proizvodnje zabilježen u Belgiji i to 3,2 posto.

Portugal je na drugom mjestu po padu industrijske proizvodnje u rujnu, u usporedbi s kolovozom 2023. godine. Tamo je industrijska proizvodnja pala za tri posto, a nakon njega su Estonija i Irska koje su obje imale pad od 2,9 posto.

Najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini imala je Hrvatska, 4,3 posto. Slovenija je imala rast od 4,1 posto, a Mađarska je imala rast od 1,3 posto.

U rujnu 2023. je u eurozoni proizvodnja kapitalnih dobara pala za 9,5 posto, u usporedbi s istim mjesecom lani.

Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju smanjila se za 8,1 posto na godišnjoj razini, netrajnih za 6,7 posto, energije za 5,8 posto i intermedijarnih proizvoda za 4,5 posto.

U EU je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala za 8,9 posto, kapitalnih dobara za 8,1 posto, energije za 5,5 posto, intermedijarnih proizvoda za pet posto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,3 posto, na godišnjoj razini.

Najveći godišnji pad proizvodnje, među zemljama EU-a, bilježila je Irska za 27,2 posto u rujnu 2023. godine.

Belgija je imala pad proizvodnje, u rujnu ove godine u usporedbi s rujnom 2022., od 14 posto, a Estonija od 12,5 posto.

Najveći rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini imala je Grčka s 2,1 posto. Među zemljama s rastom proizvodnje na godišnjoj razini našla se i Hrvatska s povećanjem od 1,6 posto, a nakon nje je Malta s 0,4 posto.