Poznato je da su teškoće oko priuštivog stanovanja u Europskoj uniji (EU) prerasle u golemi problem zbog kojega se pokrenula i Europska komisija izradom prvog plana za pristupačno stanovanje. Iako su ona očito nedovoljna znatan dio zemalja EU-a ima određena socijalna izdvajanja za omogućavanje priuštivog stanovanja, a ti se oblici i iznosi potpore dosta razlikuju.
Stoga je zanimljivo pogledati koliko pojedine države izdvajaju po glavi stanovnika kao potporu za stanovanje što može uključivati pokrivanje dijela najma, socijalne stanove ili povlastice za vlasnike i stanoprimce.
Prema podacima Eurostata, od ukupnih izdvajanja za socijalnu zaštitu u EU u 2024. godini 1,35 posto je išlo za potrebe stanovanja. Nominalno taj je iznos bio 66,5 milijardi eura što je jednako 0,37 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) EU-a ili 148 eura po stanovniku. No, ta brojka podrazumijeva dosta široki raspon od gotovo nula eura u Bugarskoj do 755 eura u Irskoj. Finska je bila druga u EU s izdvajanjem od 484 eura po stanovniku.
Ujedinjeno Kraljevstvo nije više u EU, ali je među europskim zemljama koja pruža jednu od najvećih potpora za stanovanje ako je zaključivati prema podatku za 2018. godinu kada je to bilo 406 eura po stanovniku. Više od 300 eura po stanovniku još izdvajaju Danska s 375 eura, Island s 335 eura, Njemačka s 328 eura i Švicarska s 327 eura.
Među prvih 10 na europskoj ljestvici još su Nizozemska s 271 eura po stanovniku, Francuska s 234 eura te Švedska s 200 eura. Treba ipak napomenuti da su nabrojene zemlje uglavnom one gdje su i troškovi stanovanja nominalno najveći.
Tri zemlje imale su izdvajanja u rasponu od 100 do 200 eura. To su Cipar sa 185 eura, Luksemburg sa 130 eura te Belgija sa 110 eura po osobi.
Među četiri najveća europska gospodarstva Italija s 13 eura i Španjolska s 36 eura izdvajaju daleko manje za socijalnu potporu pristupačnom stanovanju.
Hrvatska je pri samom dnu ljestvice s niti jednim eurom po stanovniku kao i Rumunjska. U Sloveniji je to 11 eura.
U zadnje vrijeme Hrvatska se donekle trgla, pa je sada u postupku primjena plana priuštivoga najma. Agencija za promet nekretninama bila je objavila javni poziv za vlasnike stambenih nekretnina koji žele sudjelovati u programu da se prijave do 15. veljače ove godine. Prijaviti su se mogli vlasnici nekretnina koje su bile nekorištene tijekom prethodne dvije godine te ne smiju imati konstrukcijska oštećenja.
Ugovor je moguće sklopiti na razdoblje od tri do deset godina. Vlasnici nekretnina s kojima će APN sklopiti ugovor dobit će naknadu koja odgovara medijalnoj cijeni najma stambene nekretnine, i to na način da će 60 posto iznosa cjelokupnog ugovornog razdoblja dobiti na početku, a ostatak od 40 posto nakon polovice isteka ugovora. APN sada treba uputiti javni poziv i za zainteresirane najmoprimce.
Svrha svega je povećanje stambene pristupačnosti do 2030. godine.
Inače, kada se potpore za priuštivo stanovanje u EU prilagode za standard kupovne moći (PPS) brojke se ponešto mijenjaju, no redoslijed zemlja ostaje uglavnom isti. U eurskim iznosima Njemačka izdvaja najviše za socijalne potpore stanovanju, a brojka je u 2024. bila 27,4 milijarde eura. To je bilo jednako 0,63 posto BDP-a. Druga je u EU bila Francuska sa 16,1 milijardom eura ili 0,55 posto BDP-a.
Inače, Ujedinjeno Kraljevstvo bi, prema podacima tamošnje vlade, u financijskoj godini 2025-26 trebalo za potporu stanovanju izdvojiti čak 37,8 milijuna funti ili otprilike 43,3 milijarde eura. Iznose iznad četiri milijarde eura imale su Nizozemska i Irska. U Nizozemskoj je to bilo 4,88 milijardi eura, a u Irskoj 4,08 milijardi eura. U Španjolskoj je brojka bila 1,78 milijardi eura, a u Italiji tek 741 milijun eura.
U Hrvatskoj je iznos bio 2,31 milijuna eura. Brojka za Sloveniju je 23,08 milijuna eura.
Najviše je kao udio u BDP-u izdvajala Finska, i to 0,99 posto.
Pročitajte još:
Nedavno predstavljeni europski plan priuštivog stanovanja se usredotočuje na povećanju ponude, rješavanje pitanja kratkoročnog najma u područjima gdje nedostaje stambenog prostora i davanje potpore najugroženijim skupinama.
Prema podacima Eurostata, između 2015. i trećeg kvartala prošle godine cijene stambenih nekretnina su u EU porasle 64 posto, a najma 21 posto.
U nekim europskim zemljama puna plaća nije dovoljna za pokrivanje najma stana s jednom spavaćom sobom u središtima gradova, a u mnogima na troškove stanovanja odlazi veliki dio prosječne neto plaće.
