Hrvatska među EU zemljama s najmanjom minimalnom plaćom

Minimalne plaće u EU su se u srpnju 2025. kretale od 551 euro mjesečno do 2.704 eura, prema Eurostatu koji napominje da se podaci odnose na nacionalne minimalne plaće. Hrvatska je bila među zemljama s najmanjom minimalnom plaćom.

“Nacionalna minimalna plaća obično se primjenjuje na sve zaposlenike ili barem na veliku većinu zaposlenika u zemlji, a provodi se zakonom. Minimalne plaće općenito se prikazuju kao mjesečne stope plaća za bruto zaradu (prije odbitka poreza na dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje koje plaća zaposlenik; ti se odbici razlikuju od zemlje do zemlje)”, ističe statistički ured Europske unije.

Najveća minimalna plaća zabilježena je u Luksemburgu i iznosila je 2.704 eura. Minimalne plaće manje od 1.000 eura bile su u Hrvatskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Latviji, Mađarskoj, Estoniji, Bugarskoj i Malti.

Njihove nacionalne minimalne plaće kretale su se od 551 eura, kolika je bila u Bugarskoj, do 970 eura u Hrvatskoj.

Prosječna godišnja stopa rasta između srpnja 2015. i istog mjeseca ove godine bila je najviša u Rumunjskoj gdje je porasla za 13 posto, zatim u Litvi, za 12,3 posto, Bugarskoj, 11 posto, i Poljskoj, za 10,2 posto.

S druge strane, najniže prosječne godišnje stope rasta među zemljama EU zabilježene su u Francuskoj, 2,1 posto, i Malti, 2,9 posto.

Statističari navode da su razlike u minimalnim plaćama znatno manje nakon prilagodbe razlikama u razinama cijena. Prema paritetu kupovne moći (PPS), referentne 2024. godine, Hrvatska je među zemljama između 1.000 PPS i ispod 1.500 PPS. Uz nju su još Slovenija, Rumunjska, Litva, Grčka, Portugal, Cipar, Malta i Mađarska. Njihove nacionalne minimalne plaće kretale su se od 1.001 PPS u Mađarskoj do 1.417 PPS u Sloveniji.

Tu je i skupina iznad ili jednako 1.500 PPS, a u njoj su Luksemburg, Njemačka, Nizozemska, Belgija, Irska, Francuska, Španjolska i Poljska. Njihove nacionalne minimalne plaće kretale su se od 1.500 PPS u Poljskoj do 2.035 PPS u Luksemburgu. U zemlje ispod 1.000 PPS spadaju Slovačka, Češka, Bugarska, Latvija i Estonija. Njihove nacionalne minimalne plaće kretale su se od 886 PPS u Estoniji do 963 PPS u Slovačkoj.

Uz podatke o minimalnim plaćama, Eurostat je objavio i podatke o nezaposlenosti u EU i eurozoni u lipnju 2025. Prema tim podacima, sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je 6,2 posto i bile je stabilna u usporedbi sa svibnjem, dok je na godišnjoj razini pala za 0,2 posto. Stopa nezaposlenosti u EU iznosila je 5,9 posto i također je bila stabilna u usporedbi sa svibnjem te niža za 0,1 posto u odnosu na isti mjesec lani.

U lipnju je u EU bilo nezaposleno 12,96 milijuna ljudi, od kojih 10,70 milijuna u eurozoni. Na mjesečnoj razini se nezaposlenost u EU smanjila za 23.000, a u eurozoni za 62.000. Na godišnjoj razini je u EU bila manja za 125.000, a u eurozoni za 293.000.

Među zemljama članicama, Španjolska je jedina imala dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, od 10,4 posto. Nakon nje je Finska s 9,3 posto, a na trećem mjestu je Švedska s 8,7 posto.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) iznosila 4,4 posto i bila je manja za 0,1 posto nego u svibnju. Bilo je nezaposleno 78.000 građana, za 1.000 manje nego u prethodnom mjesecu. Na godišnjoj razini je broj nezaposlenih pao za 12.000.

Najmanji broj nezaposlenih zabilježen je u Malti i Češkoj, od 2,5 i tri posto. Nakon njih je Poljska s 3,5 posto.

Istodobno, u EU je bilo nezaposleno 2,85 milijuna osoba mlađih od 25 godina, od čega 2,24 milijuna u eurozoni. U lipnju ove godine je stopa nezaposlenosti mladih u EU iznosila 14,7 posto i bila je stabilna u usporedbi sa svibnjem, a u eurozoni 14,1 posto, što je pad od 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. U usporedbi sa svibnjem ove godine, nezaposlenost mladih smanjila se za 4.000 u EU i za 34.000 u eurozoni, dok je na godišnjoj razini bila manja za 25.000 odnosno 85.000.