Deset zemalja članica Europske unije (EU), među kojima je i Hrvatska, zatražili su izmjenu plana prema kojemu bi do kraja ovoga desetljeća EU trebala držati 20 posto globalnog tržišta u proizvodnji čipova, smatrajući ga nerealističnim.
Tih deset zemalja – koje još uključuju Belgiju, Češku, Francusku, Njemačku, Irsku, Italiju, Maltu, Nizozemsku i Španjolsku – smatraju da bi u novoj verziji zakona o čipovima EU trebao prilagoditi ostvarivanje cilja realnim mogućnostima, navodi se u dokumentu sa sastanka kojega su održali predstavnici zemalja članica zaduženi za industrijski sektor.
Ti su dužnosnici razgovarali o izvješću Europskog revizorskog suda s kraja travnja u kojemu se ocjenjuje kako nije vjerojatno da će se ostvariti cilj od 20 posto globalnog tržišnog udjela u proizvodnji poluvodiča jer nije izgledno da će investicije koje zakon o čipovima predviđa bitno ojačati poziciju EU-a u tom industrijskom području.
Sud je preporučio da Europska komisija procijeni ostaju li ambicije i ciljevi zakona o čipovima realistični u svjetlu raspoloživih resursa, konkurencije na globalnoj razini i faktora kao što su cijena energije te ovisnost o sirovinama. Ne treba posebno isticati da su poluvodiči ključni za široku paletu industrija, od automobila do kućanskih aparata i mobitela.
Prema zapisima sa sastanka, Europska komisija navodi da je cilj od 20 posto svjetskog tržišnog udjela ključan kako bi se mobilizirale velike količine novca sa ciljem preokretanja trenda pada postotka tržišnog udjela kojega ima EU.
Također, dodaju iz Bruxellesa, distribucija znanja i vještina u proizvodnji poluvodiča je poboljšana kao rezultat centara izvrsnosti pokrenutih temeljem zakona o čipovima.
Na kraju 2022. godine EU je na svjetskoj razini imao tržišni udio manji od deset posto, iza Tajvana i SAD-a. Zakon o čipovima je stupio na snagu u rujnu 2023. Europska komisija je njime iskazala nadu da bi se udio od 20 posto mogao doseći javnim ulaganjima vrijednim 43 milijarde eura. U kombinaciji s privatnim investicijama ta bi brojka onda mogla narasti na najmanje 86 milijardi eura ili čak dostići brojku od 100 milijardi eura, izračunali su u Bruxellesu.
No, očito je da je nalaz Europskog revizorskog suda unio sumnje u dio zemalja članica od kojih neke, uključujući Belgiju, Njemačku, Finsku i Italiju, traže veći fokus na mikročipove iduće generacije, navodi se u dokumentu u kojega je uvid imao Euronews.
Po ocjeni Danske, nedostatak odgovarajućeg financiranja ostaje problem. Njemačka i Irska planiraju u idućim tjednima predstaviti nacionalne strategije za razvoj i proizvodnju poluvodiča.
Izvješće revizorskog suda priznaje da je zakon o čipovima, koji je zapravo osmišljen kao odgovor na probleme u lancima dobave izazvane pandemijom, dao novi zamah sektoru poluvodiča u EU, no problem je što investicije koje treba potaknuti neće biti dovoljne.
Zbog toga izvješće poziva Europsku komisiju da započne s pripremom nove strategije za poluvodiče u suradnji sa zemljama članicama i cijelom industrijom. Bruxelles ima obvezu procijeniti učinke zakona do kraja rujna iduće godine.
Cilj od 20 posto udjela u globalnoj proizvodnji odnosi se na najsuvremenije vrste poluvodiča. U 2020. europski tržišni udio je bio oko devet posto.
Sama Europska komisija je odgovorna za tek pet posto od procijenjene konzervativnije brojke ukupnih ulaganja od 86 milijardi eura, a za ostalo bi bile zadužene zemlje članice i sam proizvodni sektor.
Za usporedbu, vodeći globalni proizvođači čipova su u razdoblju od 2020. do 2023. predvidjeli ukupna ulaganja od 405 milijardi eura.
“Ovo je iznimno dinamično područje sa snažnim geopolitičkim natjecanjem i mi smo sada daleko od ritma potrebnog za ostvarivanje naših ambicija. Zato EU hitno treba procjenu realnog stanja stvari u razradi strategije”, rekla je članica Europskog revizorskog suda Annemie Turtelboom.
Pročitajte još:
Problem za EU je što uvelike ovisi u sektoru poluvodiča o dobavljačima iz trećih zemalja jer njih gotovo 80 posto ima sjedište izvan EU-a.
Zakonom o čipovima je naglašeno da EU želi imati vodeću ulogu u projektiranju i proizvodnji sljedeće generacije mikročipova do dva nanometarska čvora i ispod toga.
