Veće sudjelovanje žena u investicijskom krajoliku moglo bi povećati bruto društveni proizvod Europske unije (EU) do 2040. godine za 600 milijardi eura, ocjenjuje Europska komisija u novom izvješću koje se odnosi na takozvani investicijski jaz među spolovima.
Kako navode iz Europske komisije, od uloženih 100 eura rizičnog kapitala manje od tri eura odlazi na timove koje vode žene, a tek oko 15 eura na mješovite timove.
“Ta neravnoteža nije samo pitanje fer okružja već i propuštena ekonomska prilika”, ističe se u spomenutom izvješću.
Tek otprilike svaka peta tehnološka tvrtka u EU osnovana u razdoblju između 2020. i 2025. godine uključivala je barem jednu osnivačicu. Čak i prema podacima prilagođenim za taj nesrazmjer, tvrtke u kojima su osnivači žene dobile su manje investicija od onih s muškarcima.
Udio tehnoloških tvrtki u kojima je bila barem jedna osnivačica bio je najveći u Latviji, i to 27 posto, a zatim u Italiji od 25,9 posto te Portugalu 25,2 posto.
Pritom valja reći da je u Latviji osnovano 111 tehnoloških tvrtki, u Italiji 1.350 te u Portugalu 783. Potpuno je suprotna situacija u Češkoj gdje je brojka tek devet posto te Mađarskoj sa 14,4 posto. Prosjek EU-a je 19,3 posto.
U Hrvatskoj je brojka iznad europskog prosjeka i iznosi 21,2 posto, a u petogodišnjem su razdoblju osnovane 52 tehnološke tvrtke. U Sloveniji je udio otprilike isti ili 21,3 posto, ali je u toj zemlji bilo osnovano devet tehnoloških tvrtki više no u Hrvatskoj.
Spolni investicijski jaz se odnosi na sustavni nesrazmjer u pristupu žena i muškaraca rizičnom kapitalu te u sudjelovanju u investicijskim odlukama. Pogledaju li se stope odobravanja bankovnih kredita malim i srednjim tvrtkama vidljivo je da je kod žena ta stopa oko pet postotnih bodova niža.
Kada bi žene investirale jednako kao muškarci EU bi mogao mobilizirati dodatnih dva do tri bilijuna eura u privatnoj imovini pogodnoj za investiranje.
“Nalazi upućuju da se u EU javlja neostvareni ekonomski učinak koji se godišnje mjeri stotinama milijardi eura, a riječ je o kapitalu koji bi mogao poticati inovacije, zaposlenost te zelenu i digitalnu tranziciju”, ocjenjuje Europska komisija.
Pa, odakle onda zapravo dolazi taj jaz? On se objašnjava različitostima u spremnosti na rizik između muškaraca i žena, društvenim očekivanjima te financijskim obrazovanjem. Povijesno, poduzetništvo i rizično financiranje su bili muška područja povezana s preuzimanjem rizika, osjećajem samopouzdanja te individualizmom.
Tijela koja donose odluke u području rizičnog i privatnog kapitala ostaju u dominaciji muškaraca učvršćujući postojeće investicijske obrasce.
Nemali utjecaj na stanje stvari dolazi i iz društvenih očekivanja od žena u smislu brige za druge te održavanja ravnoteže između privatnog i poslovnog živiota. Sve to naravno utječe na pristup žena poduzetničkom umrežavanju i kapitalu.
Pročitajte još:
Prema izvješću Europske komisije, čak i u društvima koja se doživljavaju egalitarnima, kao što su nordijske zemlje, pretpostavka da je jednakost među spolovima već ostvarena može djelovati kao barijera koja prikriva prisutne strukturalne pristranosti.
Problem je dodatni u tome što žene u Europi mogu biti izložene dvostrukoj isključenosti koja se ne tiče samo spola već i zemljopisa.
Europski rizični kapital je uglavnom smješten u Londonu, Parizu, Berlinu i Stockholmu što stavlja osnivačice tvrtki u središnjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi u nepovoljniji položaj.
