Hrvatska kućanstva ne ulažu puno na tržištu kapitala, ali nisu najgora u EU

Poznato je da stanovnici Europske unije (EU) ni izbliza nemaju naviku ulaganja na tržište kapitala kakva postoji s druge strane Atlantika, a Europska komisija je tu prepoznala problem i priliku da se aktivira velika količina kapitala koja stoji umrtvljena na štednji.

Ipak, vidljivo je da postoje zemlje u EU koje su ipak odmakle dalje u svijesti građana da se izlože kretanjima na tržištu kapitala, a ponajprije se to odnosi na Dansku, Švedsku i Nizozemsku. One su glavni predvodnici u tim investicijama, kako u smislu udjela u bruto društvenom proizvodu (BDP) tako i po glavi stanovnika.

Naravno, učinkovito upravljanje novcem je ključno za financijsku sigurnost premda nije uvijek jasno koji je najbolji način da se to postigne. I to je vjerojatno razlog zašto Europljani ulažu manje u dionice od Amerikanaca i opredjeljuju se za čuvanje novca na bankovnim računima.

Postojeće razlike među europskim državama su djelomično rezultat onoga što se na tržištu nudi i različite kulturološke percepcije novca.

Udruženje za financijska tržišta u Europi AFME, koja zastupa interese sudionika financijske industrije, izradila je indikator tržišnih ulaganja kućanstava kako bi izmjerila koliko se od štednje kućanstava usmjerava prema instrumentima na tržištu kapitala.

Instrumenti na koje se misli su dionice, udjeli u investicijskim fondovima kao što su ETF-ovi, obveznice, životna osiguranja i imovina mirovinskih fondova. Isključeni su gotovina, depoziti i dionice kojima se ne trguje na burzi.

“Ti tržišni instrumenti općenito nude veći dugoročni povrat no tradicionalni bankovni računi gdje štednja obično gubi na vrijednosti nakon inflacije”, kaže za Euronews Business glasnogovornik udruženja AFME.

U prvoj polovici ove godine, prema izvješću AFME-a o uniji tržišta kapitala, financijska imovina kućanstava je bila gotovo jednaka BDP-u EU-a, odnosno bila je na razini od 94 posto BDP-a. Među zemljama EU-a raspon udjela te imovine u BDP-u se kreće od 16 posto u Rumunjskoj do 194 posto u Danskoj i Švedskoj. U Nizozemskoj je 164 posto.

Na četvrtom mjestu, iako s određenim zaostajanjem, nalazi se Italija gdje je također tržišno aktivirana financijska imovina kućanstava veća od BDP-a i brojka je 119 posto. U Ujedinjenom Kraljevstvu, koje više nije članica EU-a, stopa je 122 posto. Na dnu osim Rumunjske nalazi se Litva s 18 posto i Bugarska s 20 posto.

U Hrvatskoj je na 46 posto BDP-a, što je ipak dosta ispod EU prosjeka. Ipak, čak 12 zemalja članica ima brojku nižu od Hrvatske, a među njima je i Slovenija gdje je financijska imovina kućanstava na 29 posto BDP-a.

U državama koje imaju višu razinu investicija obično su u igri tri elementa. To su dobro razvijene mirovinske sheme, porezne povlastice na ulaganja te postojanje za korištenje jednostavnih investicijskih računa. AFME kao dobar primjer ističe švedski investicijski štedni račun koji potiče građane na ulaganja u dionice, ETF-ove i općenito fondove.

Ako se pogleda financijska imovina po glavi stanovnika, tada je na vrhu Danska sa 150.034 eura, a na dnu Rumunjska s 2.880 eura. Prosjek EU-a je 42.069 eura.

Štednja po osobi na tržištu kapitala prelazi 100 tisuća eura još u Švedskoj i Nizozemskoj. Četvrti Luksemburg poprilično zaostaje sa 76.937 eura po glavi stanovnika.

U devet članica EU-a, dakle u trećini, brojka je ispod 10 tisuća eura. To je slučaj, osim u Rumunjskoj, još u Bugarskoj, Poljskoj, Litvi, Grčkoj, Latviji, Estoniji, Slovačkoj i Sloveniji.

U Hrvatskoj je blago iznad, odnosno na 10.246 eura. Slovenija je odmah ispod Hrvatske s 8.962 eura po stanovniku u financijskoj imovini na tržištu kapitala.