Hrvatska ispod prosjeka EU po stvarnoj individualnoj potrošnji

Pixabay.com
Stvarna individualna potrošnja građana, Foto: Pixabay.com

Stvarna individualna potrošnja (AIC) po glavi stanovnika izražena u standardima kupovne moći varirala je od 70 posto do 138 posto u 27 zemalja Europske unije tijekom 2023. godine, objavio je europski ured za statistiku – Eurostat.

Deset zemalja EU zabilježilo je AIC po stanovniku iznad europskog prosjeka. Najviše razine zabilježene su u Luksemburgu, 38 posto iznad prosjeka EU, te u Austriji i Nizozemskoj, koje su imale 17 posto veći AIC od prosjeka EU u 2023. godini.

U međuvremenu, 17 zemalja EU zabilježilo je AIC po stanovniku ispod prosjeka EU, a najniže razine zabilježene su u Mađarskoj, gdje je AIC niži 30 posto ispod prosjeka EU, Bugarskoj s 27 posto nižim AIC-om u odnosu na EU te Slovačkoj i Latviji, koje su zabilježile 25 posto niži AIC od europskog prosjeka.

U Hrvatskoj je stvarna individualna potrošnja ispod prosjeka EU, i tek je nešto veća od podataka za Latviju.

AIC po stanovniku obično je u visokoj korelaciji s BDP-om po stanovniku, jer je AIC u praksi daleko najveća rashodna komponenta BDP-a. Potrošnja po glavi stanovnika može biti korisnija za usporedbu relativnog blagostanja potrošača u različitim zemljama.

Najveći BDP po glavi stanovnika bilježe Luksemburg i Irska

Bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika, mjera ekonomske aktivnosti, također je pokazao značajne razlike među članicama EU.

BDP po stanovniku iznad prosjeka EU zabilježen je u 11 zemalja EU. Najviša je bila u Luksemburgu, 139 posto više od prosjeka EU, a slijede Irska s BDP-om većim od 111 posto od prosjeka EU te Nizozemska, s 30 posto većim BDP-om od EU.

Na drugom kraju raspona, najniži BDP po glavi stanovnika zabilježen je u Bugarskoj, 36 posto ispod prosjeka EU, te Grčkoj gdje je BDP niži od europskog prosjeka za 33 posto i Latviji, gdje je taj BDP niži za 29 posto od europskog prosjeka.   

Hrvatski BDP po glavi stanovnika također je ispod prosjeka EU te je u razini s Grčkom.

Podsjećamo, stvarna individualna potrošnja, odnosi se na sva dobra i usluge koje kućanstva stvarno troše. Obuhvaća potrošna dobra i usluge koje izravno kupuju kućanstva, kao i usluge koje pružaju neprofitne institucije i država za osobnu potrošnju kao što su zdravstvene i obrazovne usluge. AIC je širi pojam u odnosu na pojam potrošnje kućanstva, jer uključuje i sva dobra i usluge i kako države tako i neprofitnih organizacija.

4 Odgovora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari