U Hrvatskoj su u siječnju 2025. cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, bile u prosjeku više za četiri posto na godišnjoj razini, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS). U odnosu na druge članice eurozone, Hrvatska je imala najvišu godišnju stopu inflacije.
Na mjesečnoj razini su pak, u odnosu na prosinac 2024., bile više za 0,1 posto. Indeks potrošačkih cijena (IPC) je opća mjera inflacije u Hrvatskoj.
Statističari navode da prema glavnim komponentama indeks, odnosno posebnim agregatima, procijenjena godišnja stopa promjene za usluge iznosi 6,3 posto, za hranu, piće i duhan je 4,7 posto, za energiju 4,5 posto i za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,5 posto.
U odnosu na zadnji mjesec lani, energija je u siječnju bila skuplja za 2,2 posto, usluge za 1,4 posto, a hrana piće i duhan za jedan posto. Istodobno, cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije bile su manje za 3,4 posto.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), inflacija u siječnju 2025. je na godišnjoj razini bila pet posto, a na mjesečnoj razini su cijene dobara i usluga u prosjeku bile više za 0,2 posto.
“Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) čini skupinu europskih indeksa potrošačkih cijena izračunanih prema harmoniziranom pristupu i posebnom setu definicija koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije u području eura, EU-a, Europskome ekonomskom području te za zemlje kandidatkinje”, navode iz DZS-a i dodaju da će konačni podaci za siječanj, prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni – European Classification of Individual Consumption according to Purpose), biti objavljeni 24. veljače 2025. godine.
Kada je riječ o eurozoni, prema prvoj procjeni, godišnja stopa inflacija u siječnju 2025. iznosila je 2,5 posto, što je rast u odnosu na mjesec prije kada je iznosila 2,4 posto, objavio je Eurostat.
Statistički ured Europske unije navodi da se očekuje da su usluge u eurozoni imale najvišu godišnju stopu u siječnju i to 3,9 posto, što je malo manje nego u prosincu 2024. kada to bilo četiri posto.
Slijede ih hrana, alkohol i duhan s 2,3 posto, za 0,3 posto manje nego u prosincu, zatim je energija s 1,8 posto, što je znatno više u odnosu na prosinac lani kada je iznosila 0,1 posto, i na kraju su neenergetski industrijski proizvodi s 0,5 posto, koji su ostali stabilni u odnosu na mjesec prije.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, među državama članicama eurozone za koje su dostupni podaci, godišnja stopa inflacije u siječnju u Hrvatskoj iznosila je pet posto i bila je najviša u odnosu na ostale država u eurozoni, navodi Eurostat, što potvrđuje objavu DZS-a
Na drugom mjestu nakon Hrvatske je Belgija s 4,4 posto, a na trećem je Slovačka. U susjednoj Sloveniji je godišnja stopa inflacije, prema Eurostatu, iznosila 2,3 posto u prvom mjesecu ove godine.
Pročitajte još:
Podsjećamo, prošli tjedan je Vlada RH ograničila cijene za 70 proizvoda kako bi pomogla građanima u borbi protiv inflacije. Tada je premijer Andrej Plenković rekao da su na visoke cijene i inflaciju utjecale razne okolnosti, poput rata u Ukrajini i pandemije.
Ministar financija Marko Primorac kazao je da Vladi nije u interesu visoka stopa inflacije jer ona loše utječe na politiku Vlade, piše N1. Naveo je da za poskupljenje nije kriva ni porezna politika jer Hrvatska ima jednu od najnižih stopa poreza na dobit i poreza na dohodak i dodao je da očekuju smanjenje inflatornog pritiska na 2,7 posto.
Jedan odgovor
Najbolji za najgore stvari kao i uvijek