Hrvatska imala solidan mjesečni i godišnji rast maloprodaje u prosincu

U prosincu prošle godine sezonski prilagođena maloprodaja u eurozoni bila je 0,5 posto niža u odnosu na prethodni mjesec, a isto se dogodilo i na razini čitave Europske unije (EU). Na godišnjoj razini, kako procjenjuje Eurostat, trgovina na malo je u eurozoni porasla za 1,3 posto dok je u EU rast bio 1,7 posto.

U cijeloj 2025. godini prosječno je maloprodaja i u eurozoni i u EU bila veća 2,3 posto u usporedbi s 2024. godinom.

Na mjesečnoj razini najveći je pad imao Portugal, i to za 3,1 posto, pa onda Švedska s 1,9 posto te Danska s 1,6 posto. Luksemburg je ostvario najveći mjesečni rast maloprodaje od čak sedam posto. Druga je bila Slovačka s brojkom od 3,1 posto, a treća Hrvatska gdje je u odnosu na studeni trgovina na malo porasla 1,8 posto.

Godišnja usporedba pokazuje da je u eurozoni u prosincu najviše rastao opseg maloprodaje kod neprehrambenih proizvoda, isključujući motorna goriva, i to za 1,6 posto. Kod hrane, pića i duhana rast je bio 1,2 posto, a kod motornih goriva 0,9 posto.

Na razini EU-a najviše je godišnje porasla maloprodaja motornih goriva stopom od 2,4 posto.

Kod ostalih neprehrambenih proizvoda porast je bio dva posto dok je kod hrane, pića i duhana on iznosio 0,8 posto.

Cipar je imao najveći godišnji rast maloprodaje koji je došao na 8,2 posto.

Dosta visoku brojku ima i druga Bugarska od 7,7 posto, a na trećem je mjestu Luksemburg s rastom od 6,2 posto.

Na dnu ljestvice je Slovačka gdje je opseg maloprodaje pao za 5,1 posto naspram posljednjeg mjeseca u 2024. godini.

U Rumunjskoj je pad iznosio 2,1 posto te u Estoniji jedan posto.

U Hrvatskoj je godišnji rast bio solidan došavši na 4,8 posto. Samo četiri zemlje su imale veći rast od Hrvatske, a osim već spomenute tri još je to Malta s 5,1 posto. Slovenija je imala godišnji rast od 2,3 posto.

Inače, u 18 zemalja članica EU-a maloprodaja je u prosincu bila veća no što je to bio slučaj godinu dana ranije.