Hrvatska i Mađarska u vrhu EU-a po udjelu državnih potpora u BDP-u

Najnoviji podaci Europske komisije koji se tiču pregleda državnih potpora u zemljama članicama Europske unije (EU) pokazuju da su se u 2023. ukupni rashodi u tom smislu smanjili na 186,78 milijardi eura, a 73 posto tih novaca išlo je u ostvarivanje ciljeva politika EU-a kao što su zaštita okoliša i ušteda energije, istraživanje i razvoj, inovacije te regionalni razvoj.

U 2022. godini državne su potpore u EU iznosile 243,27 milijardi eura, a udio potpora koji je otišao na navedene politike iznosio je 49 posto.

Mađarska i Hrvatska su, prema zadnjim podacima, države s najvećim udjelom državnih potpora u bruto domaćem proizvodu (BDP) od 27 članica.

Smanjenje potrošnje putem državnih potpora u 2023. rezultat je postupnog ukidanja krizne potpore namijenjene ublažavanju posljedica pandemije i ruske invazije na Ukrajinu. Drugim riječima, može se ustvrditi da je u 2023. započela normalizacija stanja u području državnih potpora.

“Pregled državnih potpora pokazuje da su zaštita okoliša i ušteda energije ciljevi politike nepovezani s krizom na koje su države članice 2023. potrošile daleko najveće iznose državne potpore. Podaci potvrđuju da se pravilima o državnim potporama i dalje podupire svladavanje prepreka globalnoj konkurentnosti i prelazak na čistu energiju”, izjavila je izvršna potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za konkurentnost.

Potrošeni novac u 2023. za državne potpore čini 1,09 posto BDP-a EU-a.

Zaštita okoliša i ušteda energije ciljevi su EU politika za koje su države članice izdvojile razmjerno najviše sredstava u 2023., odnosno 55,32 milijarde eura ili oko 30 posto ukupnih rashoda za državne potpore. Drugo područje po izdvojenim novcima bilo je otklanjanje ozbiljnog poremećaja u gospodarstvu na što je otišlo oko 25 posto od ukupnih državnih potpora.

Za ublažavanje negativnih posljedica ruskog rata protiv Ukrajine i poticanje prelaska na klimatski neutralno gospodarstvo izdvojeno je 21 posto.  

Inače, osim te tri kategorije državne potpore odnosile su se još na one dodijeljene u kontekstu krize uzrokovane pandemijom, zatim za uvođenje širokopojasnih mreža te potpore za industrijske inovacije i proizvodnju čistih tehnologija.

U relativnim iznosima, kada se gleda iznos državnih potpora kao udio u BDP-u, uočava se velika raznolikost između pojedinih zemalja.

Najveći postotak je zabilježen u Mađarskoj i Hrvatskoj gdje je u 2023. iznosio 2,9 posto, odnosno 1,9 posto BDP-a.

Najmanje je novaca na državne potpore otišlo u Irskoj, tek 0,4 posto BDP-a, a nakon toga na Cipru i u Bugarskoj, oko 0,5 posto.

Nije samo razlika prisutna u udjelu u BDP-u, već također i u područjima na koje su otišle državne potpore.

Tako je u Mađarskoj najveći dio potpora, odnosno više od polovice, iskorišten za ublažavanje negativnih posljedica ruskog rata protiv Ukrajine i poticanje prelaska na klimatski neutralno gospodarstvo.

U Hrvatskoj pak je većina novaca, odnosno 1,1 posto BDP-a, otišla na takozvane nekrizne oblike državnih potpora koji nisu u vezi ni s posljedicama pandemije niti s negativnim gospodarskim posljedicama rata u Ukrajini.

Malta je, primjerice, sav novac iz državnih potpora, koji je iznosio oko 1,7 posto BDP-a, potrošila na nekrizne mjere.

U nominalnim iznosima, sasvim očekivano, zemlja koja je najviše potrošila na državne potpore u EU bila je Njemačka, i to 50,59 milijardi eura ili 27,1 posto ukupnih sredstava koja su dodijeljena u EU. Druga je bila Francuska s 36,43 milijardi eura ili 19,5 posto ukupnih EU novaca, a treća Italija s 21,61 milijardi eura ili 11,6 posto iznosa u cijelom EU-u. Najmanje je potrošio Cipar, tek 142 milijuna eura.

Kod Njemačke i Italije većina novaca je potrošena na nekrizne mjere premda je još uvijek dosta visok postotak koji je izdvojen za ublažavanje posljedica rata u Ukrajini. U Njemačkoj je to 27 posto, ali u Francuskoj tek četiri posto.

U Hrvatskoj je ukupni iznos bio nešto manji od 1,5 milijardi eura. Ako se uspoređuju državne potpore u 2022. s 2023. godinom Hrvatska je bila jedina zemlja u kojoj su one narasle za više od jednog postotnog boda kao udio u BDP-u, odnosno konkretno za 1,02 postotna boda.

U još sedam zemalja članica došlo je rasta tog postotka.

Najveći pad je zabilježen u Austriji, za 1,03 postotna boda te u Njemačkoj za 0,72 postotna boda.

Hrvatska je prva u EU po postotku BDP-a u državnim potporama uloženim u regionalni razvoj. Brojka je 0,35 posto ispred Portugala koji je u to uložio 0,25 posto BDP-a.

Što se tiče istraživanja, razvoja i inovacija, tu je Hrvatska na drugom mjestu iza Belgije. Belgija je za to u potporama izdvojila 0,26 posto BDP-a, a Hrvatska 0,23 posto BDP-a.

Drugim riječima, u Hrvatskoj je 32 posto ukupnih državnih potpora izdvojeno za regionalni razvoj, a oko 21 posto u istraživanje, razvoj i inovacije.

U dijelu nekriznih potpora koji se odnose na zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Hrvatska je na 14. mjestu u EU s nešto manje od 0,25 posto udjela u BDP-u.

Za poljoprivredu, šumarstvo i ruralna područja Hrvatska je izdvojila 0,08 posto BDP-a po čemu je na osmom mjestu u EU.