Prošle godine je u šumskim požarima u Europskoj uniji (EU) izgorjelo 383.317 hektara što je bio pad u odnosu na godinu ranije, no ipak je i ta brojka bila iznad 17-ogodišnjeg prosjeka od 354.185 hektara. U 2023. godini opožarene površine pokrivale su 500 tisuća hektara.
Ova pak godina će biti najgora otkako se vode mjerenja u okviru Europskog informacijskog sustava o šumskim požarima (EFFIS). Podaci govore da je ove godine do 25. studenoga požarima bila zahvaćena površina od 1,033 milijuna hektara.
Dosad je u razdoblju od 2006. godine neslavan rekord držala 2017. godina kada je bilo izgorjelo 987.722 hektara površine u EU. Nešto bolja brojka u prošloj godini se može pripisati povremenim razdobljima kišnih padalina na Mediteranu tijekom proljeća i ljeta, navode iz EFFIS-a.
U svakom slučaju, uobičajena sezona šumskih požara od početka lipnja do sredine rujna se širi jer ozbiljni požari se sve češće događaju i izvan tog razdoblja. U 2024. godini zabilježeno je 8.343 požara, a najviše u Bugarskoj, Grčkoj, Italiji, Portugalu i Španjolskoj. Među zemljama koje nisu članice EU-a požari su pogađali posebice Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, Tursku i Ukrajinu.
Od siječnja 2025. u EU je izgorjela površina otprilike veličine Libanona.
Koliko se stvari pogoršavaju pokazuje prosječna godišnja brojka izgorene površine u EU u razdoblju od 2006. do 2024. godine. Ona je 353.691 hektara, a zadnji put je bila otprilike na razini godišnje brojke u 2020. godini.
Prosječna ekonomska šteta zbog šumskih požara u EU godišnje se procjenjuje na 2-2,5 milijarde eura premda može dosegnuti i četiri puta više u ekstremnim sezonama. No, ne događa se samo izravna šteta u poljoprivredi i stočarstvu te na infrastrukturi, već se osjete posljedice i na bruto društvenom proizvodu (BDP). U južnim područjima EU-a BDP zbog šumskih požara može godišnje biti niži između 0,11 i 0,18 posto. U ovoj godini najveću štetu su pretrpjeli Španjolska, Portugal i Cipar.
U Portugalu je izgorjelo 278.387 hektara, što je otprilike tri posto teritorija. Godišnji prosjek u toj zemlji za razdoblje od 2006. do 2024. je 96.360 hektara.
U Španjolskoj je stradalo 393.048 hektara što je 0,8 posto teritorija, a godišnji je prosjek 79.570 hektara. Na Cipru je bilo opožareno 13.527 hektara, a to je 2,37 posto teritorija. Na tom otoku godišnji je prosjek 1.815 hektara.
Hrvatska je ove godine dosta dobro prošla. Izgorjelo je 3.335 hektara naspram godišnjeg prosjeka od 13.765 hektara opožarene površine.
Požari u Grčkoj su otprilike bili na prosječnoj razini zahvativši oko 50 tisuća hektara. U Italiji je bilo nešto gore jer je izgorjelo 84.348 hektara, a godišnji je prosjek 55.800 hektara.
Osim izravne i neizravne ekonomske štete sve veći problem s požarima ostavlja trag i na tržišna kretanja, a dobar je primjer tržište nekretnina. Riječ je, naime, o tome da poskupljuju troškovi osiguranja, a cijene mogu padati ako se radi o izrazito rizičnim područjima.
Jedno nedavno istraživanje je analiziralo kretanje prodajne i cijene najma u 47 španjolskih gradova u razdoblju između 2009. i 2024. Ta je zemlja izložena ljeti ekstremnim vrućinama gdje temperature znaju doći i do 45 stupnjeva celzija.
Znanstvenici procjenjuju da su vrući i vjetroviti uvjeti koji su rasplamsali ovogodišnje požare sada 40 puta učestaliji i 30 posto intenzivniji no što bi bili bez klimatskih promjena. Korelacija je da svaki dodatni dan u kojemu temperature prelaze 35 stupnjeva znači pad cijene stambenog prostora za 1,40 eura po četvornom metru te 0,006 eura u cijeni najma.
Pročitajte još:
S obzirom da se u prodaji u 2024. godini našlo otprilike 700 tisuća stambenih objekata, to znači da sektor nekretnina trpi gubitak od 117,6 milijuna eura godišnje kod prodaje te oko 500 tisuća eura kod najma.
S druge pak strane, istraživanje je pokazalo da je u svježijim španjolskim regijama porast temperature doveo do porasta cijene stambenog prostora za 2,80 eura po četvornom metru i najma za 0,012 eura.
