Hrvatska dobila službenu opomenu i nekoliko obavijesti Europske komisije, pokrenuto ukupno 120 postupaka

Hrvatska je sredinom tjedna dobila jedno obrazloženo mišljenje i jednu službenu opomenu u listopadskom paketu odluka o kršenju propisa Europske unije, objavila je Europska komisija na svojim službenim stranicama.

Komisija je tako pozvala Hrvatsku i Bugarsku da ispune svoje obveze izvješćivanja prema pravilima unutarnjeg tržišta električne energije te je ovim državama poslana i službena obavijest o pokretanju postupka. Bugarska i Hrvatska još nisu dostavile potrebna izvješća, čime nisu ispunile svoje obveze izvješćivanja prema Direktivi o električnoj energiji (EU) 2019/944.

Komisija je stoga poslala službene obavijesti Bugarskoj i Hrvatskoj, koje sada imaju dva mjeseca za odgovor i dostavu svojih izvješća. U nedostatku zadovoljavajućeg odgovora, kako se navodi u dokumentu, ove dvije države članice, Komisija može odlučiti izdati obrazloženo mišljenje.

„Europska komisija odlučila je pokrenuti postupak zbog povrede propisa slanjem službene obavijesti Bugarskoj (INFR(2025)2161) i Hrvatskoj (INFR(2025)2162) zbog toga što nisu dostavile svoje izvješće o provedbi članka 5. Direktive (EU) 2019/944 do 1. siječnja 2025. Direktiva (EU) 2019/944 utvrđuje zajednička pravila za unutarnje tržište električne energije unutar EU-a, s ciljem stvaranja konkurentnog, na potrošače usmjerenog, fleksibilnog i nediskriminirajućeg tržišta električne energije EU-a. Usklađenost s njezinim odredbama ključna je za osiguranje pravednog i integriranog tržišta energije u svim državama članicama. Prema članku 5(9) Direktive, sve države članice bile su dužne dostaviti Komisiji izvješća o provedbi članka 5. iste Direktive do 1. siječnja 2025. Takva izvješća detaljno opisuju nužnost i proporcionalnost javnih intervencija u određivanje cijena električne energije, uključujući procjenu napretka u postizanju učinkovite konkurencije među dobavljačima električne energije i prelasku na tržišno utemeljene cijene“, navodi se u obrazloženju Komisije.

Komisija je pozvala poziva Dansku, Švedsku, Grčku, Austriju, Luksemburg, Portugal, Sloveniju i Hrvatsku da usklade svoje nacionalno zakonodavstvo s Direktivom o procjeni utjecaja na okoliš (Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš 2011/92/EU).

Direktiva osigurava da se utjecaj javnih i privatnih projekata na okoliš procijeni prije nego što se odobri. Države članice EU usvojile su novo zakonodavstvo EU-a u travnju 2014. (Direktiva 2014/52/EU), smanjujući administrativno opterećenje i poboljšavajući razinu zaštite okoliša, a istovremeno čineći poslovne odluke o javnim i privatnim ulaganjima razumnijim, predvidljivijim i održivijim.

„U slučaju Hrvatske, novo hrvatsko zakonodavstvo uvodi poseban postupak za odobravanje projekata iskorištavanja šljunka i pijeska vađenjem iz obnovljivih nalazišta u vodotocima i drugim površinskim vodnim tijelima. Komisija smatra da zakonodavstvo predstavlja flagrantno kršenje odredbi o procjeni utjecaja na okoliš u Direktivi o staništima (Direktiva Vijeća 92/43/EEZ), Okvirnoj direktivi o vodama (Direktiva 2000/60/EZ) i Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš, budući da zakonodavstvo podrazumijeva da su određeni projekti iskorištavanja šljunka i pijeska isključeni iz zahtjeva za procjenu stanja voda i utjecaja takvog iskorištavanja na okoliš. Stoga je Komisija danas odlučila poslati službene obavijesti dotičnim državama članicama, dajući im dva mjeseca da odgovore na argumente koje je iznijela Komisija. U suprotnom, Komisija može odlučiti poslati obrazloženo mišljenje“, navodi Europska komisija.

Službene obavijesti zbog neprovedbe pravila EU o borbi protiv seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece te dječje pornografije (Direktiva 2011/93/EU) dobile su Austrija, Belgija, Hrvatska, Češka, Grčka, Estonija, Finska, Francuska, Mađarska, Luksemburga, Latvija, Poljska i Slovenija.

EU ima stroga pravila kojima se kriminalizira seksualno zlostavljanje djece diljem Europe, a koja uključuju kazne za počinitelje, zaštitu djece žrtava i mjere za sprječavanje takvih kaznenih djela. Direktiva također uključuje posebne mjere za borbu protiv seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece na internetu. Zbog sveobuhvatne prirode Direktive, mnoge države članice suočile su se s kašnjenjima u provedbi novih mjera.

„Međutim, kako bi se osigurala učinkovita zaštita djece od seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja, sve države članice moraju se u potpunosti pridržavati odredbi Direktive. Zbog toga je Komisija odlučila pokrenuti postupke zbog povrede propisa protiv 13 država članica zbog neispravne provedbe Direktive u nacionalno zakonodavstvo. Predmetne države članice sada imaju dva mjeseca da odgovore Komisiji. U suprotnom, Komisija može odlučiti poslati obrazloženo mišljenje“, navodi se u objavi.

Europska komisija poslala je službene obavijesti Belgiji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Italiji i Španjolskoj zbog nepoštivanja Direktive 2004/54/EZ. Ova Direktiva utvrđuje minimalne sigurnosne mjere koje se odnose na infrastrukturu i rad tunela. Primjenjuje se na sve tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži duljine veće od 500 metara.

„Predmetne države članice nisu provele cijeli skup potrebnih infrastrukturnih mjera kako bi osigurale najviše sigurnosne standarde u određenim tunelima koji spadaju u ovo područje primjene. Predmetne države članice sada imaju dva mjeseca da obavijeste Komisiju o mjerama poduzetim za rješavanje ove situacije. U suprotnom, Komisija može donijeti obrazložena mišljenja“, navedeno je u listopadskom paketu odluka o kršenju propisa Europske unije.

U istom paketu, Komisija je odlučila uputiti obrazloženo mišljenje Hrvatskoj zbog ograničenja slobode poslovnog nastana i slobodnog pružanja usluga za odvjetnike i odvjetničke tvrtke iz drugih država članica EU.

Komisija smatra da hrvatski zakon krši pravila EU zabranjujući odvjetničkim tvrtkama iz EU-a osnivanje podružnica, dok hrvatske odvjetničke tvrtke to mogu u ostalim članicama. Hrvatski zakon dopušta odvjetnicima da rade samo u jednoj odvjetničkoj tvrtki i nameće pretjerano visoke i neizravno diskriminirajuće pristojbe za registraciju pri odvjetničkoj komori te postavlja nerazmjerna ograničenja za komercijalne komunikacije.

Nakon što Hrvatska nije odgovarajuće reagirala na službenu opomenu, Komisija je odlučila izdati obrazloženo mišljenje Hrvatskoj, koja sada ima dva mjeseca da odgovori i poduzme potrebne mjere. U suprotnom, Komisija može odlučiti uputiti slučaj Sudu Europske unije.

Komisija navodi da pravila EU olakšavaju odvjetnicima i odvjetničkim tvrtkama da pružaju svoje usluge u različitim državama članicama i istodobno jamče odgovarajuću razinu zaštite za potrošače i građane.