Hrvatska će u dogledno vrijeme podmirivati polovicu svojih potreba za plinom

Već su dosta davno iza nas vremena kada je Hrvatska vlastitom proizvodnjom pokrivala i oko 60 posto ukupne potrošnje plina.

Naime, prije petnaestak godina Hrvatska je trošila otprilike tri milijarde kubičnih metara plina godišnje od čega je oko 1,8 milijardi dolazilo iz vlastite proizvodnje dok je razlika pokrivana uvozom iz Rusije.

U međuvremenu se puno toga promijenilo. Na hrvatskim plinskim poljima se dogodio prirodni pad proizvodnje, a od 1. siječnja 2021. godine u komercijalnoj je uporabi terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku kojim je bitno olakšana nabava plina iz inozemstva, odnosno diverzificirani su izvori.

Također, pala je i potrošnja koja je sada na otprilike 2,5 milijardi kubičnih metara godišnje.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u prošloj godini Hrvatska proizvela 756 milijuna kubičnih metara plina, a za tuzemnu je potrošnju bilo na raspolaganju 2,4 milijarde kubičnih metara.

Godinu dana ranije proizvodnja je iznosila 691 milijun kubičnih metara uz raspoloživu količinu za potrošnju od 2,54 milijarde. U 2022. proizvedeno je 745 milijuna kubičnih metara te su opet raspoložive za domaću potrošnju bile 2,5 milijarde.

U zadnje vrijeme aktivnosti na kontinentalnim poljima u istraživanju novih izvora nafte i plina bitno su pojačane na istoku i u središnjem dijelu Hrvatske.

U srpnju prošle godine kanadski je Vermilion objavio da počinje u plinski sustav ubrizgavati 400 do 500 tisuća kubičnih metara prirodnog plina dnevno s eksploatacijskih polja Berak i Cerić na istoku Hrvatske.

U proljeće prošle godine Vermilion i domaća INA su postigli dogovor o podjeli rizika i suradnji u istraživanju na polju Sava-07 u Sisačko-moslavačkoj županiji.

U kolovozu prošle godine Vermilion je izvijestio o komercijalnom otkriću ugljikovodika na istražnoj bušotini Zbjegovača-1 nedaleko Kutine. Dnevni kapacitet proizvodnje je 50 kubičnih metara nafte i 7.240 kubičnih metara plina dnevno.

Protekli mjesec INA i Vermilion su objavili da su uz tu na još tri bušotine na istom istražnom prostoru pronađene zalihe plina pri čemu na jednoj od bušotina ispitivanje još traje.

Bušotina Međurić-1 s više plinskih ležišta ima kapacitet proizvodnje od 129.746 kubičnih metara plina dnevno, a bušotina Gojlo-1 od 82.293 kubičnih metara dnevno.

Kod bušotine Piljenice-1 istražni se radovi nastavljaju.

Logično se nameće pitanje može li i koliko Hrvatska temeljem istražnih napora oporaviti svoju proizvodnju plina i ponovno se u većoj mjeri približiti brojci vlastite potrošnje.

Po riječima Dalibora Pudića, predsjednika Hrvatske stručne udruge za plin, temeljem aktivnosti na istražnim i eksploatacijskim poljima u narednim se godinama može očekivati solidan rast proizvodnje, dok će na samu buduću potrošnju utjecaj imati kombinacija više faktora.

“Vjerojatno ne još ove niti iduće godine, ali vjerujem da bi u dogledno vrijeme Hrvatska mogla podići proizvodnju plina na razinu od otprilike 1,2 milijarde kubičnih metara godišnje”, kazao je Pudić za Financije.hr.

S druge pak strane pad potrošnje u nedavnoj prošlosti proistekao je iz manje industrijske potrošnje te iseljavanja stanovništva, a počinje se osjećati utjecaj novih tehnologija na energetsku učinkovitost, kao i rast proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.

“O tim faktorima će ovisiti i kretanje potrošnje u budućnosti što je u ovome trenutku nemoguće preciznije procijeniti. Dakle, dinamika gospodarskog razvoja i razvoj pogona za proizvodnju energije iz alternativnih izvora utjecat će na daljnji razvoj situacije u ovome kontekstu”, kaže Pudić.

Dakle, ako se očekivano povećanje ostvari, a potrošnja bitno ne naraste, onda bi Hrvatska mogla podići udio vlastite proizvodnje plina u ukupnoj potrošnji na između 40 i 50 posto sa sadašnjih oko 30 posto.