Hrvatska će do kraja stoljeća bez imigracije izgubiti 40 posto stanovnika

Hrvatska spada među zemlje Europske unije (EU) koje će u ovom stoljeću izgubiti najviše stanovništva ako izostane imigracija, a to bi se onda snažno osjetilo na radnoj snazi i perspektivama gospodarskog rasta.

Prema projekcijama Eurostata, očekuje se da bi stanovništvo EU-a iduće godine trebalo doći do vrhunca od oko 453 milijuna prije no što bi započeo postupni pad. Tako bi do 2100. godine, ako useljavanje ostane na nuli, EU izgubio 34 posto stanovništva ili više od trećine.

Italija i Španjolska su zemlje kojima posebno prijeti demografski kolaps.

Bez imigracije stanovništvo EU-a bi se do 2050. smanjilo za devet posto, a zatim za 23 posto do 2075.

Prema istraživaču u Egmont Institute iz Bruxellesa Peteru Boschu, EU bi mogao izgubiti milijun radnika svake godine do 2050.

Ako stope participacije radne snage ostanu na prosječnim razinama kakve su bile između 2011. i 2022. godine, do 2070. će se radna snaga u EU smanjiti za 20,2 posto što bi značilo 42,8 milijuna radnika manje, procjena je Europske komisije. No, u slučaju manje povoljnih scenarija stanje bi moglo biti i gore i doći do brojke od 55,9 milijuna manje zaposlenih.

Prema europskom znanstvenom centru JRC koji pruža usluge analitike za Europsku komisiju, migracija može imati ključnu ulogu za europsko tržište rada u idućim desetljećima, posebice ako se migrante uspješno integrira u potrebe tržišta rada.

Ako se uzme da trenutačno u EU ima 100 ljudi, taj će broj do 2050. pasti na 91, zatim do 2075. na 75, a onda u 2100. na brojku od tek 66 osoba. Dakle, jedna od tri osobe će nestati u idućih 75 godina.

Italija i Španjolska bi izgubili oko polovice populacije u tom razdoblju. U Italiji pad bi bio 52 posto, a u Španjolskoj 49 posto.

Još je nekoliko zemalja blizu po ugroženosti. To su Malta s očekivanim padom stanovništva od 48 posto, Portugal i Grčka s po 44 posto te Hrvatska sa 40 posto.

U slučaju Hrvatske pad bi bio 15 posto do 2050. godine sa sadašnje brojke te 29 posto do 2075.

Podsjetimo, Hrvatska je između dva popisa stanovništva 2011. i 2021. izgubila gotovo 10 posto stanovništva ili nešto više od 400 tisuća.

Najmanje će na razini EU-a gubitkom stanovništva biti pogođene Francuska i Irska gdje će se populacija smanjiti bez imigracije za 13, odnosno 15 posto do kraja stoljeća.

Kada se pogleda zemlje kandidate za članstvo u EU, one imaju mlađe stanovništvo od prosjeka EU-a osim u slučaju Srbije i Ukrajine.

Nedavna analiza Europske središnje banke (ESB) ističe da strani radnici imaju sve veću ulogu za tržište rada u eurozoni.

“Kako nam pokazuju podaci, strani radnici mogu pomoći u prevladavanju izazova za gospodarski rast u kontekstu problema s radnom snagom. Priljev stranih radnika zadnjih godina podržava rast radne snage u eurozoni čime se u određenoj mjeri ublažavaju negativni demografski trendovi”, navode stručnjaci ESB-a.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u prvih devet ovogodišnjih mjeseci izdane su 136.194 dozvole za rad stranim državljanima, a najviše u turizmu i ugostiteljstvu te graditeljstvu.

U turističkom sektoru izdano je 45.810 dozvola, a u graditeljstvu 40.194 dozvola.

Najveći broj dozvola izdan je državljanima Bosne i Hercegovina, odnosno 25.763, nakon čega dolazi Nepal s brojkom od 24.948 te Srbija s brojkom od 20.831.

Preko 10 tisuća dozvola još je izdano državljanima Filipina, Indije i Sjeverne Makedonije.

U istom razdoblju prošle godine bilo je izdano 158.837 dozvola za rad strancima.