Hrvati snažno podupiru porez za bogate i multinacionalne tvrtke

Oporezivanje nije samo način osiguranja financijskog funkcioniranja države već bi jedan od bitnih aspekata trebalo biti i osiguranje veće socijalne kohezije, a Europska unija (EU) ističe kako joj je cilj da ono bude ne samo poštenije već također transparentnije i učinkovitije uz suzbijanje porezne diskriminacije, dvostrukog oporezivanja ili porezne evazije.

Nije rijetka rasprava o tome plaćaju li velike multinacionalne tvrtke i bogati pojedinci dovoljno za dobrobit zajednice u kojoj djeluju. Istraživanje Eurobarometra je pokazalo da dvije trećine građana EU-a podržava zasebno oporezivanje bogatih, dok je čak četiri petine za takvo oporezivanje velikih multinacionalnih kompanija.

Naravno, postoje razlike između pojedinih zemalja članica, a to stručnjaci objašnjavaju razlikama u stupnju povjerenja u vladu i javne institucije.

Pitanje je glasilo: što mislite o primjeni minimalne razine poreza temeljene na bogatstvu u vašoj zemlji? Takvo oporezivanje na razini EU-a podržava 65 posto ispitanika, a raspon varira od 45 posto u Češkoj do 78 posto u Mađarskoj. Potpora od barem 70 posto takvoj ideji zabilježena je u Bugarskoj, Rumunjskoj, Grčkoj i Hrvatskoj, a ona je dobila manje od polovične potpore u Poljskoj i Danskoj.

U Hrvatskoj 71 posto ispitanika smatra da bi takav porez trebao postojati, 16 posto ih smatra da ne, a 13 posto ne zna. U Sloveniji 67 posto ljudi podržava tu ideju, a 21 posto je protiv. Inače, na razini EU-a 24 posto ispitanika misli da takav porez na bogate nije dobra zamisao dok ih 11 posto ne zna.

Među najvećim europskim gospodarstvima u Italiji je najviše ljudi, odnosno 70 posto, za porez. No, ne zaostaju puno ni drugi. U Njemačkoj i Španjolskoj potpora je 69 posto, a u Francuskoj 65 posto.

Postoje i zemlje u kojima značajan broj ljudi ne zna je li bi porez na imućne bio dobar. Takvih je u Češkoj čak 25 posto, a u Latviji 19 posto.

“Percepcija nejednakosti i vidljivost jaza u bogatstvu imaju ključnu ulogu u oblikovanju odnosa prema oporezivanju”, rekao je za Euronews stručnjak s bečkog sveučilišta Erick Kirchler.

Po njegovim riječima, kada je društvena socijalna zaštita slaba i razlike u bogatstvu odskaču građani su gorljiviji u traženju korektivnih mjera.

U Nordijskim zemljama oblici oporezivanja bogatih su dokinuti zbog zabrinutosti oko učinkovitosti poreza i njegova izbjegavanja. Švedska i Danska su u donjem dijelu ljestvice EU-a po potpori zasebnom porezu na bogate.

Caren Sureth-Sloane sa sveučilišta Paderborn ocjenjuje da su pozivi na porez za bogate veći kada ljudi misle da imućni znaju kako prevariti sustav ili da su politički sustav i javna uprava korumpirani.

Na pitanje o tome trebaju li multinacionalne tvrtke zasebno plaćati minimalni porez prosječna potpora u EU skače na 80 posto. Od toga se 44 posto snažno slaže s takvom idejom, a 36 posto u principu slaže.

Potpora varira od 67 posto u Mađarskoj do 87 posto u Grčkoj.

U 10 zemalja više od četiri petine ispitanika podupire porez na multinacionalne tvrtke. To su, uz Grčku, Austrija, Bugarska, Francuska, Finska, Portugal, Malta, Hrvatska, Njemačka i Luksemburg.

U Hrvatskoj je takvih 82 posto od čega se 51 posto snažno slaže, a 31 posto u principu slaže.

Austrija s 54 posto, Hrvatska te Njemačka sa 48 posto su zemlje koje se ističu po broju onih koji se snažno slažu s time da se posebno oporezuju multinacionalne tvrtke.

U Sloveniji je potpora 73 posto i ona je u skupini s Mađarskom, Latvijom, Slovačkom i Češkom gdje manje od tri četvrtine građana misli da bi bilo dobro udariti po džepu multinacionalnih kompanija.

Percepcija poštenog poreznog sustava je veća u nordijskim i zapadnim zemljama EU-a no na istoku Europe. Stručnjaci tu razliku u percepciji pripisuju kvaliteti javnih usluga i učinkovitosti poreznog sustava u preraspodjeli bogatstva.