Hrvati rijetko mijenjaju opskrbljivača energijom, a račune ne smatraju razumljivim

Istraživanje percepcije potrošača u Europskoj uniji (EU) o energetskim uslugama pokazuje da ih veliki broj u prvi plan stavlja potrebu zaštite ranjivih potrošača, jasnije i transparentnije račune te jasniju komunikaciju i jednostavnije postupke za prelazak na čišću energiju. Tu je analizu proveo Barometar na uzorku od 18.250 građana u svim članicama EU-a.

Prema prikupljenim podacima, 38 posto građana EU-a ističe kao prioritet energetskog tržišta bolju zaštitu energetski siromašnih i ranjivih potrošača.

Veću transparentnost računa za energiju ističe u prvi plan 34 posto građana, a ono što je zanimljivo je da tek trećina ispitanika u potpunosti razumije svoje račune. Jednak postotak zalaže se i za snažnije sprečavanje nepoštenih prodajnih praksi, kao što je telemarketing.

Nešto manje od trećine ili 28 posto upozorava na potrebu za boljim pristupom energetskim podacima i digitalnim alatima kako bi se nadzirala i prilagodila potrošnja. Jedan od pet europskih građana ili 20 posto želi da promjena opskrbljivača bude jednostavnija.

U zadnje tri godine samo 38 posto potrošača je promijenilo svog opskrbljivača električnom energijom, a 33 posto potrošača je promijenilo opskrbljivača plinom.

Ključni razlozi da ne dođe do promjene opskrbljivača uključuju uvjerenje da nema bitne razlike između tržišnih aktera koja bi opravdala promjenu što smatra 26 posto ispitanih, a zatim teškoće u uspoređivanju ponuda što muči 15 posto građana. Očekivanje da to podrazumijeva dugotrajnu i složenu proceduru je razlog da ništa ne mijenjaju kod 13 posto ljudi, dok je zabrinutost oko mogućih tehničkih problema odvratila 10 posto europskih građana.

Ipak, najučestaliji razlog da ne dođe ni do kakve promjene je zadovoljstvo pouzdanošću, uslugom i cijenom kod trenutačnog opskrbljivača što je izjavilo 52 posto ispitanih.

Inače, cijena kao faktor je na prvom mjestu za većinu potrošača, a onda slijedi kvaliteta usluge te na kraju ugled opskrbljivača.

Oko 30 posto potrošača vrednuje činjenicu kada se opskrbljivač u pružanju usluge oslanja na održive izvore, dok oko 20 posto pridaje važnost duljini ugovora o opskrbi. Za tek mali postotak ljudi je važno radi li se o opskrbljivaču koji je u lokalnom vlasništvu ili je li se radi o privatnoj ili  javnoj kompaniji.

Kod računa građane najviše muči nerazumijevanje visine poreza na energetsku potrošnju i naknada za održavanje infrastrukture. Na to se žalilo 36 posto ispitanika, dok je po 16 posto reklo da ne razumiju dobro trošak po potrošenoj jedinici energije, izračun ukupnog iznosa te uvjete ugovora, a posebice visine naknada za ranije otkazivanje.

U slučaju ispitanika iz Hrvatske, 49 posto kaže da uglavnom vjeruje da energetsko tržište pruža poštene cijene i pouzdanu uslugu, a 37 posto ih uglavnom ili uopće u to ne vjeruje. Čak 75 posto hrvatskih građana nije nikada promijenilo opskrbljivača električnom energijom, a brojka je 64 posto u slučaju plina. To je velika razlika u odnosu na brojku od 25 posto za struju i 26 posto za plin na razini EU-a.

Za područja koja najviše trebaju poboljšanja na energetskom tržištu, a bila su moguća po dva odgovora, 43 posto ispitanika u Hrvatskoj je reklo da je to zaštita ranjivih skupina i onih u energetskom siromaštvu, 30 posto smatra da su to nedovoljno transparentni računi, a 29 posto se opredijelilo za više sprečavanja nepoštenih poslovnih praksi.

Za bolji pristup alatima za nadzor i prilagodbu potrošnje kao važno područje koje treba poboljšati opredijelilo se 28 posto ispitanih, a za jednostavniju promjenu opskrbljivača 19 posto.

Čak 61 posto ljudi u Hrvatskoj se uglavnom ili uopće ne slaže s tvrdnjom da je račune za energiju jednostavno razumjeti.

Kad je riječ o tome što bi građane potaklo na promjenu ponašanja u potrošnji energije, najviše ili 30 posto ih je reklo da bi smanjili uporabu sustava za grijanje ili klimatizaciju zbog ekonomskih razloga i djelomično razloga zaštite okoliša. Za njih 28 posto to su isključivo ekonomski razlozi.

Samo ekonomski razlozi bi za 38 posto ljudi bili razlog da svoje perilice rublja ili suđa pokreću izvan razdoblja vršnog opterećenja.