Hrvati najviše kupuju u izvorno stranim trgovačkim lancima

Hrvatski potrošači sve više kupuju u izvorno stranim trgovačkim lancima, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji “Ekonomska kava” Hrvatske udruge poslodavaca, gdje je bila predstavljena financijska analiza maloprodaje hrane i pića u Hrvatskoj.

Andrej Grubišić iz tvrtke Grubišić&Partneri, javlja Hina, analizirao je poslovanje 30 najvećih trgovačkih lanaca u posljednjih šest godina u segmentu maloprodaje hrane i pića, a lanci su u analizi klasificirani u nekoliko grupa – nacionalni, regionalni, strani, domaći, izvorno strani, te domaći trgovački lanci koji su u međuvremenu preuzeti.

Grubišić je naveo da je tržišni udio izvorno stranih lanaca – Lidla, Spara, Kauflanda i Eurospina – prije šest godina bio za tri postotna boda manji nego danas. Domaći lanci koji su preuzeti imaju nešto manji tržišni dok domaći regionalni lanci imaju za nepuna dva postotna manji market share.

“Ti brojevi pokazuju da hrvatski potrošač zapravo kupuje sve više i više u izvorno stranim trgovačkim lancima. Zašto? On je jedan od onih dionika koji ganja svoje legitimne ekonomske interese i ne treba ga zato kriviti”, smatra Grubišić.

Govoreći o bruto marži, rekao je da je Konzum u proteklim godinama imao manju bruto maržu od prosjeka nacionalnih lanaca, dok Lidl uglavnom ima nešto nižu maržu od prosjeka. S druge strane, Spar i Plodine imaju iznadprosječnu maržu, Kaufland u pravilu nešto nižu, Tommy i Studenac višu, a Eurospin je kao “hard diskonter” očekivano ispod toga.

Kada je riječ o prihodima po zaposlenom, Lidl je, recimo, lani imao više od 300.000 eura po zaposlenom, dok je Lonia na 72.000. Prosjek svih nacionalnih trgovačkih lanaca je 166.000 eura, a prosjek svih regionalnih 105.000 eura.

U odnosu na stanje od prije šest godina, Lidlov prihod po zaposlenom rastao je ukupno 11 posto, a Kauflandov gotovo 40 posto, isto kao prihod po zaposlenom Studenca.

Grubišić je kazao da je u proteklih pet godina 32,5 milijarde eura iz hrvatskih top 30 trgovačkih lanaca distribuirano dionicima u trgovačkom lancu, od čega 86 posto dobavljačima.

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić ističe da Hrvatska prema međunarodno usporedivim podacima i dalje ima relativno nisku profitabilnost, odnosno da smo u neslavnoj skupini od šest najmanje profitabilnih ekonomija u EU. Uzroke niske profitabilnosti vidi u visokom poreznom opterećenju, ali i efikasnosti pravosuđa.

“Zbog visokog poreznog klina Hrvatska je nekonkurentna u plaćama u istočnoeuropskim razmjerima već na bruto plaći od dvije tisuće eura”, naveo je Stojić.