Hrvati najduže žive s roditeljima, a Finci najkraće

Mladi ljudi u Europskoj uniji lani su napuštali roditeljski dom u prosječnoj dobi od 26,2 godine, što je manje u odnosu na godinu prije kada su živjeli s roditeljima do 26,3 godine, prema Eurostatu.

Statističari navode da je od 2002. godine ta prosječna dob blago fluktuirala između najniže vrijednosti od 26,1 godine u 2019. i najviše od 26,8 godina u 2006.

Mladi u Hrvatskoj najduže žive s roditeljima, čak do 31,3 godine. Zatim je Slovačka s 30,9 godina, a nakon nje je Grčka s 30,7 godina. Među zemljama s najvišom prosječnom dobi napuštanja roditeljskog doma su i Italija te Španjolska s 30,1 odnosno 30 godina.

S druge strane, najniža prosječna dob zabilježena je u Finskoj, 21,4 godine. Na drugom mjestu je Danska s 21,7 godina, a na trećem Švedska s 21,9 godina.

“U vrijeme kada su troškovi stanovanja predmet stalne javne rasprave, podaci pokazuju da su mladi ljudi nešto više pogođeni troškovima stanovanja. U 2024. godini 9,7 posto mladih (u dobi od 15 do 29 godina) u EU živjelo je u kućanstvima koja su trošila 40 posto ili više svog raspoloživog dohotka na stanovanje (stopa preopterećenosti troškovima stanovanja), dok je isti postotak za ukupno stanovništvo iznosio 8,2 posto”, objavio je Eurostat.

U prošloj godini su među zemljama EU-a postojale znatne razlike u stopi preopterećenosti troškovima stanovanja.

Najviše stope zabilježene su u Grčkoj i Danskoj, 30,3 odnosno 28,9 posto, dok je u Nizozemskoj bila manja i iznosila 15,3 posto, u Njemačkoj 14,8 posto, a u Švedskoj 13,5 posto.

Zanimljivo je da je Hrvatska imala najnižu stopu preopterećenosti troškovima stanovanja, 2,1 posto, a moguće je da je to povezano s činjenicom da mladi u Hrvatskoj duže žive s roditeljima. Među zemljama s najnižom stopom preopterećenosti troškovima stanovanja drugo mjesto je zauzeo Cipar s 2,8 posto, a treće Slovenija s tri posto.

U 16 zemalja EU-a stopa preopterećenosti troškovima stanovanja bila je viša među osobama u dobi od 15 do 29 godina u odnosu na cjelokupno stanovništvo. Najveća razlika između ove dvije skupine zabilježena je u Danskoj, 14,3 postotna boda, a slijedi Nizozemska s 8,4 postotna boda.

Dakle, u nekim zemljama u kojima se mladi ranije iseljavaju, poput Danske, Nizozemske, Njemačke, Švedske i Finske, preopterećenje troškovima stanovanja za mlade je veće. S druge strane, kao što smo već spomenuli, zemlje u kojima mladi kasnije napuštaju roditeljski dom, poput Cipra, Hrvatske i Italije, obično bilježe niže razine preopterećenosti troškovima stanovanja.

No ima i zemalja koje su iznimka. Grčka je jedna od tih zemalja jer, unatoč tome što mladi ljudi kasnije napuštaju dom, preopterećenost troškovima stanovanja za njih ostala je visoka.