Čovječanstvo svake godine proizvede između 2,1 i 2,3 milijarde tona komunalnog krutog otpada. Godišnja proizvodnja otpada tako bi do 2050. godine mogla dosegnuti 3,8 milijardi tona.
Bacanje hrane ostaje jedan od najvećih izazova suvremenog društva. Prema podacima UN-ovog programa za okoliš (UNEP), u 2022. godini globalno je bačeno oko 1,05 milijardi tona hrane, što čini gotovo 19 posto ukupne proizvedene hrane. Ovaj gubitak hrane košta svjetsku ekonomiju oko bilijun američkih dolara (861 milijarda eura) godišnje i doprinosi emisijama stakleničkih plinova od osam do deset posto globalnih godišnjih emisija, gotovo pet puta više od ukupnih emisija zračnog prometa.
Veliki udio otpada dolazi iz kućanstava, koja su odgovorna za oko 60 posto bačene hrane, dok preostali dio otpada dolazi iz sektora ugostiteljstva (28 posto) i maloprodaje (12 posto). Dodatnih 13 posto hrane, prema istom izvješću, gubi se između žetve i dolaska na tržište, što dodatno naglašava potrebu za učinkovitijim lancima opskrbe.
Podaci UNEP-a pokazuju i da bacanje hrane nije samo problem „bogatih zemalja“, s razinama bacanja hrane iz kućanstava koje se razlikuju u odnosu na prosječne razine za zemlje s visokim, višim srednjim i nižim srednjim prihodima za samo sedam kilograma po stanovniku.
U Europskoj uniji godišnje se proizvede više od 59,2 milijuna tona otpada od hrane, što odgovara približno 132 kilograma po stanovniku. Najviše se bacaju voće – 27 posto, povrće 20 posto i žitarice 13 posto. Istovremeno, više od 37 milijuna Europljana ne može si priuštiti kvalitetan obrok svaki drugi dan.
Stopa reciklaže otpada od hrane u EU još uvijek je niska – tek 26 posto otpada se reciklira ili ponovno iskorištava, dok ostatak završava na odlagalištima ili se spaljuje. Europski parlament i Komisija kontinuirano potiču inicijative za smanjenje bacanja hrane, uključujući zakonodavne mjere i edukativne programe.
Prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA), ukupna količina otpada proizvedenog u Hrvatskoj povećala se u posljednjem desetljeću. Najnoviji dostupni podaci pokazuju godišnju količinu od 7,1 mega tona (Mt) za 2022. godinu, što ukazuje ne samo na nastavak nepovoljnog trenda već i na nagli porast.
Ovaj trend, kako se navodi na službenim stranicama EEA, prvenstveno potiču građevinski sektor, sektor obrade otpada i kućanstva. Mineralni otpad, sekundarni otpad nastao tijekom obrade otpada i otpad koji se može reciklirati dominiraju kao najveće kategorije.
„S obzirom na to da je bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske kontinuirano rastao između 2015. i 2022. (osim 2020.), nema naznaka da je gospodarski rast odvojen od stvaranja otpada. Posljednjih godina poduzeti su značajni koraci za smanjenje količine otpada, kroz provedbu propisa usmjerenih na edukaciju javnosti o sprječavanju nastanka otpada, produljenje vijeka trajanja materijala, poticanje ponovne upotrebe i gospodarenje materijalima od rušenja od potresa 2020. To se može potvrditi brojem nusproizvoda otpada zabilježenih tijekom promatranog razdoblja, koji se mogu smatrati izbjegnutim otpadom. Nadalje, od 2020. nadalje, porast količine komunalnog otpada, koji čini gotovo 30 posto ukupnog otpada, usporio se“, navodi ova Agencija u svojoj procjeni za Hrvatsku objavljenoj potkraj rujna ove godine.
Hrvatska se ipak, u usporedbi s EU prosjekom, pokazuje znatno odgovornijom u korištenju hrane. Prema posljednjim dostupnim podacima, u Hrvatskoj se godišnje baci oko 286.000 tona hrane, što odgovara približno 71 kilogramu po stanovniku – gotovo polovica prosjeka EU. Većina otpada dolazi iz kućanstava, dok sektori maloprodaje i ugostiteljstva čine manji dio ukupnog otpada.
Doniranje hrane predstavlja jedan od najučinkovitijih načina smanjenja bacanja hrane i istovremeno pruža pomoć osobama koje su u potrebi. Radi se o prijenosu jestive hrane koja je višak ili se ne može više prodavati iz komercijalnih razloga, ali je i dalje sigurna za konzumaciju, organizacijama poput humanitarnih udruga, pučkih kuhinja ili banaka hrane.
U Europskoj uniji doniranje hrane također dobiva sve veću podršku zakonodavnih tijela. Direktiva EU i nacionalni programi potiču trgovce, restorane i proizvođače da višak hrane preusmjere ljudima, a ne u otpad. Primjeri uključuju donacije prehrambenih proizvoda supermarketima ili humanitarnim organizacijama, ali i inicijative poput “Too Good To Go”, koje omogućuju prodaju hrane koja bi inače bila bačena po sniženim cijenama ili direktnu donaciju krajnjim korisnicima.
Doniranje hrane, osim što smanjuje ekonomske gubitke i emisije stakleničkih plinova, ima i značajan društveni učinak, jer omogućuje pristup kvalitetnim obrocima ljudima koji si to inače ne mogu priuštiti. Ove prakse jasno pokazuju da se odgovornim upravljanjem viškom hrane može istovremeno rješavati ekološki i socijalni problem.
U Hrvatskoj, inicijative poput Banke hrane, koja postoji od 2024. godine, kontinuirano prikupljaju višak hrane od trgovina, restorana i proizvođača te ga distribuiraju ljudima u potrebi. Prema najnovijim podacima za 2024., donirano je oko 15.000 tona hrane, što predstavlja značajan udio u ukupnom otpadu od hrane u zemlji.
Prva Banka hrane u Republici Hrvatskoj otvorena je prije nešto više od godinu dana u Zagrebu, a riječ je o Banci hrane Gradskog društva Crvenog križa Zagreb.
„Banka hrane je svojevrsna nadgradnja našeg, postojećeg, sustava Socijalnog dućana. Od otvaranja Banke hrane do danas prikupljeno je 225.641,57 kilograma hrane i neprehrambenih proizvoda u ukupnoj vrijednost od 616.892,72 eura, a trenutno skrbimo o ukupno 675 korisnika, odnosno 376 nositelja kućanstva. Korisnici svoje pakete hrane dobivaju na temelju prethodno upućenog poziva, na mjesečnoj bazi“, rekao je Petar Penava, ravnatelj zagrebačkog Crvenog križa, povodom prve godišnjice osnivanja ove Banke.
Trenutačno ih je u Hrvatskoj devet, a čak osam ih vode društva Crvenoga križa – Zagreb, Osijek, Karlovac, Koprivnica, Virovitica, Požega, Čakovec te Krapinsko-zagorska županija.
Pod pokroviteljstvom europarlamentarke, Biljane Borzan, od 2017. godine u Hrvatskoj se dodjeljuje i nagrada Najdonator s ciljem poticanja odgovornog i održivog poslovanje, ali i isticanjem onih tvrtki koje svojim djelovanjem pridonose borbi protiv bacanja hrane i siromaštva.
„U vremenu kada se milijuni tona hrane u Europskoj uniji godišnje bacaju, dok brojni građani nemaju osiguran svakodnevni obrok, svaka donacija ima iznimnu vrijednost. Tvrtke poput Sane pokazuju kako odgovorno poslovanje može imati snažan društveni utjecaj,“ istaknula je Biljana Borzan prilikom dodjele ovogodišnjih priznanja.
A ovogodišnji su Najdonatori tako Konzum, Nestlé Adriatic i Sana Delikatese a Sana delikatese je tako svoju predanost društveno odgovornom poslovanju potvrdila šestu godinu zaredom.
Kao Najdonator u kategoriji mikro, malih i srednjih poduzeća, ova je tvrtka donirala 2,3 tone hrane onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Za Sanu delikatese šesto uzastopno priznanje veliko je priznanje trudu cijelog tima koji već godinama njeguje filozofiju održivosti, kvalitete i zajedništva.
Pročitajte još:
„Iznimno smo ponosni što smo i ove godine najveći donator u našoj kategoriji. Donacijama smo omogućili tisuće zdravih obroka, ali i spriječili bacanje hrane, što je naš ekološki i etički prioritet. Iza svakog doniranog proizvoda stoji predan rad naših zaposlenika, a ova nagrada je priznanje svima njima. Sretni smo što kontinuirano pokazujemo da i mala poduzeća mogu ostvariti značajan društveni učinak u svojoj zajednici,“ poručila je Silvija Repić, vlasnica i direktorica tvrtke.
Tako ova tvrtka nastavlja širiti svijest o važnosti zdrave i kvalitetne prehrane, ali i humanosti, dok njezin primjer nadahnjuje i druge male i srednje poduzetnike da se uključe u donacije hrane.
SANA DELIKATESE d.o.o.
Dravska ulica 17, 48000, Koprivnica, Hrvatska.
1.942.105,39 (2024.)
10 (2024.)
Jedan odgovor
Sramota i katastrofa da se toliko baca