Hrana ponovno poskupljuje, energija i rat guraju cijene šećera i ulja

Cijene hrane u svijetu ponovno su porasle u ožujku, a rast predvode biljna ulja i šećer, pokazuje najnovije izvješće Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO). U pozadini novog vala poskupljenja nalaze se geopolitičke napetosti i poremećaji na energetskom tržištu, koji sve snažnije utječu i na prehrambeni sektor.

FAO-v indeks cijena osnovnih prehrambenih proizvoda dosegnuo je u ožujku prosječnih 128,5 bodova, što je 2,4 posto više nego u veljači. Riječ je o drugom uzastopnom mjesečnom rastu, nakon što su cijene u veljači porasle prvi put od kolovoza prošle godine. Na godišnjoj razini cijene su više za jedan posto.

Glavni pokretač rasta je poskupljenje energije, koje se prelijeva na‚ cijeli lanac proizvodnje hrane — od umjetnih gnojiva do transporta. Dodatni pritisak dolazi iz očekivanja da će dio poljoprivrednih sirovina biti preusmjeren u proizvodnju goriva, u uvjetima poremećene opskrbe naftom zbog zastoja u Hormuškom tjesnacu.

U takvom okruženju najviše je poskupio šećer, i to za 7,2 posto u odnosu na veljaču. Tržišta očekuju da će Brazil, kao najveći svjetski izvoznik, veći dio šećerne trske usmjeriti u proizvodnju etanola, potaknut rastom cijena nafte.

Značajan rast bilježe i biljna ulja, čije su cijene porasle za 5,1 posto. Suncokretovo ulje poskupljuje zbog ograničene opskrbe iz regije Crnog mora, dok su palmino i repičino ulje pod pritiskom jače potražnje iz sektora biodizela i viših cijena energije.

Cijene žitarica porasle su za 1,5 posto, pri čemu je pšenica poskupjela zbog očekivane suše u SAD-u i slabije sjetve u Australiji, dijelom i zbog skupljih gnojiva. Rast cijena donekle su ublažili povoljni uvjeti u Europi i stabilna globalna opskrba. Kukuruz je zabilježio tek blagi rast cijena zahvaljujući obilnoj ponudi.

Poskupjeli su i mlijeko te mliječni proizvodi, prvi put od prošlog ljeta, i to za 1,2 posto, dok su cijene mesa porasle za jedan posto. U Europskoj uniji cijene svinjetine podigla je sezonska potražnja, dok je govedina poskupjela zbog smanjenog izvoza iz Brazila.

U odvojenom izvješću FAO procjenjuje da će ukupna proizvodnja žitarica u 2025. dosegnuti 3,036 milijardi tona, što bi bio rast od 5,8 posto u odnosu na godinu ranije. Ipak, za 2026. se očekuje blagi pad proizvodnje pšenice, uz nastavak neizvjesnosti zbog vremenskih uvjeta i visokih troškova proizvodnje.

Unatoč rastu proizvodnje, FAO upozorava da geopolitičke napetosti i visoke cijene energije i dalje predstavljaju značajan rizik za globalnu opskrbu hranom. Povećani troškovi mogli bi utjecati na odluke poljoprivrednika o sjetvi, osobito u zemljama sjeverne hemisfere, gdje se razmatra prelazak na manje zahtjevne usjeve.

Istodobno, globalna potrošnja žitarica trebala bi dosegnuti rekordne razine, dok se očekuje i rast zaliha, što bi moglo donekle ublažiti pritiske na tržištu.

Ipak, ključna nepoznanica ostaje razvoj situacije na energetskom tržištu. Ako se poremećaji nastave, sve je izglednije da će hrana i dalje pratiti cijene nafte – i postajati sve skuplja.