Pad vrijednosti poljoprivredne proizvodnje rezultat je stabilizacije cijena, priopćili su ih Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je da je u 2023. vrijednost poljoprivredne proizvodnje bila manja za 7,4 posto u usporedbi s 2022. i iznosila tri milijarde eura. Smatraju da je na to najviše utjecao pad cijena žitarica, za 43 posto, a s njima se slaže i HPK. Prema DZS-u, cijene pšenice pale su za 48,6 posto, a kukuruza za 44,5 posto.
“Proteklih nekoliko godina cijene žitarica imale su astronomski rast na svjetskom tržištu što je utjecalo na rast cijena i vrijednost poljoprivredne proizvodnje kod nas. Nažalost, prošle godine je došlo do urušavanja cijena na globalnom tržištu, a zbog ogromnog uvoza žitarica iz Ukrajine, koji je zadesio i hrvatsko tržište, taj je pad kod nas bio još veći”, rekao je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović za Financije.hr.
Podsjetio je da je HPK zbog toga tražio da se ratarima isplate dodatna sredstva kojima bi se kompenzirao ovaj pad cijena i da su uspjeli dobiti ta sredstva.
Na poljoprivrednu proizvodnju utjecali su i loši vremenski uvjeti tijekom ljeta zbog kojih je došlo do njenog smanjivanja, ali i na kvalitetu poljoprivrenih proizvoda.
“Mi u HPK-u očekujem da će se ove godine tržište žitarica stabilizirati, kada je riječ o cijenama svih ulaznih proizvodnih troškova, kao i cijenama na tržištu. Isto tako vjerujemo da će EU i Hrvatska zaustaviti uvoz žitarica iz Ukrajine i drugih država po dampinškim cijenama jer to ozbiljno narušava naše tržište i posljedično utječe na odustajanje poljoprivrednika od sjetve žitarica”, kazao nam je Jakopović.
Dampinške cijene su one koje su manje od cijena u zemlji izvoznici i od uobičajene vrijednosti proizvoda.
DZS je priopćio da je stočna proizvodnja u 2023. porasla za 14,7 posto u usporedbi s 2022. godinom, a vrijednost svinja bila je veća za 22,2 posto. Što je iznenađujuće s obzirom na afričku svinjsku kugu (ASK) koja je pogodila mnoge u Hrvatskoj, no Jakopović tvrdi da je upravo to razlog zbog kojeg je zabilježen rast vrijednosti u stočarstvu.
Naime, država je propisala mjere i dala mogućnost prodaje svinja, kako zdravih tako i onih koje su bila na zaraženom području, a upravo je to utjecalo na rast vrijednosti u stočarskom sektoru.
“U normalnim okolnostima, da nije bilo ASK-a, svinje se ne bi prodavale i slale u klaonice u tolikoj mjeri kao što je to bilo prošle godine”, istaknuo je predsjednik HPK-a.
Pročitajte još:
“Vjerujemo da ove godine možemo očekivati smirivanje stanja, posebice jer država, upravo na traženje i prijedloge HPK-a, provodi niz mjera. Neke od mjera su financijska pomoć kako za ratarstvo, tako i za stočarski sektor, a posebice za oporavak sektora svinjogojske proizvodnje”, rekao je.
Iz HPK-a su poručili da su uvjereni da će ove godine biti stabilnija proizvodnja i da bi zbog toga vrijednost poljoprivredne proizvodnje trebala zabilježiti rast.
11 Odgovora
Lose brojke.
Nista cudno!
Uvoz iz Ukrajine…
Pa dobro, što sad. Tako je kako je.
Jel opet na štetu poljoprivrednika?
Jel to slučajno?
Koma
Strasno, nadam se da ce uspjeti
Katastrofa
strašno
klasika