HPK ne odustaje od zahtjeva za pomoć ratarima u visini od 300 eura po hektaru

Freepik.com / wirestock
Poljoprivreda, ilustracija Foto: Freepik.com / wirestock

Zbog izuzetno teškog stanja u ratarskoj proizvodnji, iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) u utorak su poručili kako ne odustaju od zahtjeva za pomoć ratarima od 300 eura po hektaru, reagirajući tako na nedavnu najavu resornog ministarstva o davanju pomoći od 135 eura po hektaru.

“Odbor za ratarstvo HPK ne odustaje od zahtjeva da se isplati 300 eura po hektaru za ratarske kulture zbog poremećaja na tržištu i visokih troškova proizvodnje i loših prinosa zbog vremenskih nepogoda”, istaknuli su iz HPK, a prenosi Hina.

Napominju kako će HPK dostaviti sve podatke oko troškova proizvodnje Ministarstvu poljoprivrede te predlažu da se podaci dostave i Europskoj komisiji (EK), kako bi se odobrila dodatna pomoć za ratare zbog poremećaja na tržištu – pada cijena i visokih troškova proizvodnje, ali i vremenskih nepogoda koje su značajno utjecale na lošije prinose.

Na sastanku Odbora je usvojen i zaključak da potpora ne smije biti ‘de minimis’.

“Potrebne su stimulativnije mjere, koje će osigurati sigurniju sjetvu uljane repice, budući da je došlo do značajnog pada sjetvenih površina, te da se zbog sve izraženijih vremenskih nepogoda ponovo pokrene raspravu oko protugradnu obranu”, napominju.

Podsjetimo, ministrica poljoprivrede Marija Vučković prije desetak dana u Osijeku je kazala da Ministarstvo priprema program pomoći poljoprivrednim proizvođačima sa četiri mjere, čija se vrijednost procjenjuje na 18 milijuna eura, a uključuje i bespovratne potpore.

Najavila je bespovratne potpore, za koje se planira osigurati nešto više od 10 milijuna eura, s kojima se predviđa podržati prvih 30 hektara za pšenicu, ječam, industrijski krumpir, uljanu repicu i kamilicu, i to potporom od 135 eura po hektaru.

Iz HPK u priopćenju navode kako je Odbor za ratarstvo zatražio da se izmjeni prijedlog iz Mjere 3 jer je za proizvođače neprihvatljiv odabir samo jedne kulture kod isplate pomoći. Ističu kako se na taj način više ne govori o prvih 30 hektara, jer postoji bojazan kako će u najvećem dijelu mali korisnici biti zakinuti za potporu, odnosno da bi veliki proizvođači mogli dobiti potporu za 30 hektra, dok će svi mali dobiti znatno manje.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari