Fali nam proizvodnja i potrebno je ulagati u primarnu poljoprivrednu proizvodnju kako bismo bili što više samodostatni i tako smanjili inflatorni pritisak do kojeg dolazi jer uvozimo proizvode iz drugih i trećih zemalja u Republiku Hrvatsku, rekao je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore na okruglom stolu pod nazivom ‘Potrošačka košarica i cijene hrane – Kolika je zarada poljoprivrednika?’.
Smatra da bi se povećanjem proizvodnje mogle ublažiti i cijene prema potrošačima. Ističe da su Vladu upozorili da će se ograničenje cijena određenih proizvoda preliti na primarne poljoprivredne proizvođače u Hrvatskoj. Podsjećamo, Vlada RH je prošlog tjedna odlučila ograničiti cijene 70 proizvoda.
“Razumijemo potez Vlade i očekujemo da bude zaista kratkoročan, maksimalno do 1. lipnja, a nakon 14 dana ćemo vidjeti kakav će to imati utjecaj na naše primarne poljoprivredne proizvođače. Vjerujem da će to ići preko naših leđa jer nije realno očekivati da će se trgovci odreći svojih marži. Poljoprivrednici su motivirani i žele proizvoditi. Danas smo čuli ključne zaključke i da je puno problema s poljoprivrednim zemljištem, ne samo državnim. Imamo veliki problem i s privatnim zemljištem, a to je osnovni resurs bez kojeg je nemoguće raditi na većoj proizvodnji. Tu prije svega apeliramo na Ministarstvo pravosuđa da konačno riješimo taj problem kako bismo mogli što više proizvoditi”, dodao je Jakopović.
Kaže da HPK okuplja oko 75.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i da su izrazili zabrinutost što se tiče zamrzavanja cijena određenih proizvoda. Zalažu se za uvođenje minimalne cijene, odnosno nemogućnosti prodaje ispod cijena koštanja. Navodi kako se kupnjom domaćih proizvoda štite lokalni proizvođači i domaće gospodarstvo.
Predsjednik Odbora za ratarstvo HPK Petar Pranjić poručio je da se divljanje cijena više ne može podnijetii smatra da je uvođenje eura jedan od razloga za to. Rekao je da su plaće u državnom sektoru porasle, dok je primarna proizvodnja ostala minimalna, a proizvođači su suočeni s rastom troškova pa se tako u zadnjih 10 dana cijena mineralnih gnojiva povećala za oko 30 posto. Dodao je i da traži veći nadzor Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) i Državnog inspektorata.
“Trgovački lanci su se oteli s lanca i rade što hoće pa je normalno da dolazi do ovoga što se događa. Mi smo porobljeni od velikih trgovačkih društava”, izjavio je tijekom panela o zaradi poljoprivrednika.
Direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber istaknula je važnost samodostatnosti u poljoprivrednoj proizvodnji, smanjenje administrativnog opterećenja i smanjenje poreznog opterećenja.
“Nama je ključno da imamo svoju kvalitetnu proizvodnju i kvalitetnu hranu. To je pitanje od nacionalnog interesa. Naša proizvodnja je i dalje nedovoljno konkurenta i nemamo dovoljnu razinu produktivnosti. Zato je ključno fokusirati se na sektor poljoprivredne proizvodnje. Također, jedan od ključnih preduvjeta je hitna izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu kako bi u fokusu bili oni koji proizvode. Poljoprivredno zemljište treba alocirati proizvođačima, a ne onima koji ne proizvode. Danas smo imali kvalitetnu raspravu gdje se nekoliko puta provukla teza, odnosno činjenica, da je naša primarna proizvodnja bitno skuplja od proizvodnje iz uvoza. Nekoliko kolega je reklo da je na tržnicama skuplje i da naši proizvođači nisu dovoljno konkurentni te da naša proizvodnja više košta. Dakle, mi od samog početka vučemo taj problem više cijene inicijalne proizvodnje pa dok dođe do police cijena tog proizvoda se još više poveća”, rekla je Weber.
“Ključno je staviti u fokus poljoprivrednu proizvodnju, investirati u povećanje produktivnosti, investirati u povećanje konkurentnosti i olakšati našim poljoprivrednim proizvođačima alokacije iz fondova EU-a, upravo kako bismo uložili u povećanje kapaciteta i volumena proizvodnje i produktivnosti. Nekoliko puta sam upozoravala da u uvjetima naše poljoprivredne proizvodnje, koja je ipak skuplja i manje produktivna, postoji ogromna opasnost da bismo ograničenjem cijena određenih poljoprivrednih proizvoda mogli dodatno opteretiti domaće proizvođače i pogodovati uvozu jeftinije, ali manje kvalitetne robe. Mislim da to nikome nije cilj. Cilj je ojačati domaću poljoprivrednu proizvodnju”, dodala je.
Predsjednik Odbora za vino HPK Josip Vrbanek istaknuo je da je situacija u sektoru vinogradarstva i vinarstva alarmantna i da proizvodnja pada, napominjući kako su problem i nesređene zemljišne knjige. Kaže da smo u proizvodnji trenutačno na razini Slovenije i da domaće vino ne možemo nadomjestiti uvoznim vinom.
“Bojkot je rezultat rasta cijena. Kako imamo euro ne možemo dovoljno dobro pratiti koliko je nešto poskupjelo. Kupimo malo, a platimo puno. Ljudi koji uzgajaju stoku se žale da nemaju zemlju. Treba sjesti s tim ljudima i dogovoriti se. Hrvatska može puno proizvoditi svega. Ne moramo ništa uvoziti. Svi ljudi kažu da bi rado kupili domaće, ali je pitanje tko to može platiti i znamo li što je domaće. Često na hrani i ne piše odakle je”, kazala je Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ), pita se što će biti ako ograničenje cijena bude utjecalo na proizvođače i hoće li u tom slučaju proizvođači moći opstati.
“Ako ne bude hrvatske robe onda će biti uvozne, teško da neće biti nikakve robe. Gdje nema dohodovnosti, gdje nema bilo kakve zarade, takva proizvodnja dugoročno nije isplativa ni održiva”, rekao je Markota.
Pročitajte još:
Predstavnik odbora za ekološku proizvodnju, Slavimir Brkić, kaže da trebamo kupovati domaće jer je provjereno i zdravo.
“Možda je skuplje, ali nadamo se da ćemo svi zajedno uspjeti sniziti te cijene uz potporu Vlade. Snižavanje cijena obično ide preko najranjivijih, a to smo mi proizvođači koji smo prvi u tom lancu i koji moramo jeftino proizvoditi sa skupim inputom. Kupci na kraju plaćaju možda i najveću cijenu, ali odmah iza nas. Oni to plaćaju najskuplje, mi najjeftinije proizvodimo, a proizvodnja nam je skupa. Poljoprivreda je isplativa, ali imamo i mi jednu granicu dokle možemo ići”, zaključio je Brkić.
