HPK: Imamo izuzetno stabilnu ratarsku proizvodnju, ali mora se smanjiti administrativno opterećenje

Prihodi za poljoprivrednike i zadruge te poljoprivredni proračun EU-a trebali bi se povećati i biti u skladu s izazovima s kojima se moramo suočiti, uzimajući u obzir rast i razvoj inflacije, potrebu za sigurnošću hrane i ambiciozne ciljeve Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), poručili su iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) nakon prošlotjedne Međunarodne konferencije o budućnosti ZPP-a u Europskoj uniji koja se održala u Budimpešti.

“Postignut je konsenzus da poljoprivrednici i zadruge trebaju imati jednake uvjete s proizvođačima iz trećih zemalja. Provedba pravila EU-a također bi se trebala primjenjivati na proizvode iz trećih zemalja i njihovu proizvodnju što je jedan od ključnih zahtjeva europskih poljoprivrednika”, piše u priopćenju HPK-a.

Nakon objave izvješća o budućnosti EU poljoprivredno-prehrambenih proizvoda održan je sastanak predstavnika poljoprivrednika, koji je organizirala Mađarska poljoprivredna komora (NAK), kako bi se definirale buduće smjernice za ZPP nakon 2027. godine.

“Mora se smanjiti administrativno opterećenje, a proizvodnja hrane mora biti dio nacionalno-sigurnosnih politika”, izjavio je predsjednik HPK-a Mladen Jakopović.

S obzirom na pregovore o budućnosti ZPP-a, zanimalo nas je kakva je trenutačno situacija u hrvatskoj poljoprivredi pa smo kontaktirali HPK da nam kažu nešto više o tome.

Krajem kolovoza 2024. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je izvješće o ranim procjenama proizvodnje za najvažnije usjeve. Prema tome, proizvodnja pšenice se ove godine procjenjuje na 840.000 tona, što za 2,2 posto više u odnosu na prošlu godinu. U 2024. je zasijano 140.000 hektara pšenice, a očekuje se urod od šest tona po hektaru.

Osim pšenice, prema ranoj procjeni, povećala se i proizvodnja ječma u odnosu na lani. Posijan je na 67.000 hektara, a očekuje se proizvodnju od pet tona po hektaru. Ukupna se proizvodnja ječma procjenjuje na 335.000 tona ili 15,5 posto više nego u 2023. Istodobno, proizvodnja uljane repice je u 2024. porasla za 14 posto, na 49.000 tona, a zobi za 35,3 posto, na 46.000 tona. Pod uljanom repicom je 17.000 hektara i procjenjuje se urod od 2,9 tona po hektaru, dok je zob je posijana na 16.000 hektara i očekuje se jednak urod po hektaru kao i kod uljane repice.

“Ovogodišnji urod je bolji od prošlogodišnjeg jer je zasijano više površina, a i klimatski uvjeti za spomenute rane usjeve su ove godine bili nešto povoljniji nego što je to bilo prošle godine zbog čega su i prinosi bili nešto veće, te u konačnici i proizvodnja. Isto tako, poljoprivrednici su zasijali veće površine pšenice i uljane repice nego prošle godine što je također utjecalo na bolje rezultate u proizvodnji”, objasnili su iz HPK-a za Financije.hr.

“Moramo reći kako Hrvatska ima izuzetno stabilnu i kvalitetnu proizvodnju ratarskih kultura dugi niz godina. Upravo je ratarska proizvodnja temelj i nositelj glavnine poljoprivredne proizvodnje. Kada je riječ u kasnijim jesenskim usjevima poput kukuruza, soje ili suncokreta, suša i izostanak kiše će zasigurno utjecati na niže prinose, a neke prve procjene već govore da bi kukuruza moglo biti i do 25 posto manje”, dodali su.

Kažu da je teško procijeniti kakva će biti iduća godine jer to prije svega ovisi o interesu proizvođača za sjetvu, što naravno ovisi i o troškovima proizvodnje. Ističu da su se troškovi proizvodnje ove godine malo stabilizirali jer je došlo do pada cijena na globalnom tržištu.

“Što će poljoprivrednici saditi ovisi i o tome kakve su bile otkupne cijene, a one su ove godine bile izuzetno niske, što može biti faktor da motivira poljoprivrednike na okretanje nekim drugim proizvodnjama. Ono što svakako možemo primijetiti je da su klimatske promjene postale sve izraženije, zbog čega je potrebno početi razmišljati i drugačijem načinu isplate šteta”, kazali su nam iz HPK-a.

Oni već duže vrijeme ističu kako je potrebno pokrenuti Uzajamni fond od 100 milijuna eura iz čijih sredstava bi se namirivali poremećaji na tržištu.

S obzirom na suše, iz Ministarstva poljoprivrede su poručili da će od svih općina i gradova s područja županije pogođene sušom zatražiti da pomognu u sanaciji štete. Zatražit će se i proglašenje prirodne nepogode, pri čemu je potrebno utvrditi na kojim su kulturama najveće štete.

“Kako bi jedinica lokalne samouprave zatražila proglašenje prirodne nepogode, štete na prinosima, odnosno urodu, u poljoprivredi trebaju biti veće od 30 posto trogodišnjeg prosjeka prinosa”, priopćili su iz HPK-a.